Ovako će uskoro izgledati poljoprivredna proizvodnja na hrvatskoj zemlji

Proizvodnja hrane u Hrvatskoj u narednom periodu biće izazov u kojem će poljoprivrednici biti spremni da se uhvate u koštac sa iskušenjima povećanja produktivnosti proizvodnje, smanjenja troškova, efektnijim upravljanjem resursima, rastom kvaliteta hrane ali i stvaranjem nivoa više vrijednosti uz naravno važan efekat zaštite životne sredine. Digitalizacija poljoprivrede je neminovna, ona je već oko nas, piše portal Pametni gradovi.

Krećemo se u pozitivnom smijeru, primijenjuju se nove tehnologije, nova tehnološka saznanja, proizvodi se dovoljno i kvalitetnije sa sertifikatom održivosti proizvodnje i kvalitete, a takav proizvod prati i adekvatna cijena.

- Mašine velikim dijelom već danas mijenjaju ljude. Kroz istoriju traktor je bio revolucionarni izum, a zahvaljujući takvim izumima produktivnost se višestruko povećala. Ako se samo analiziraju određeni učinci kod strojeva dolazimo do neshvatljivih veličina ali to je dah razvoja novih tehnologija. Samo jedan mali primjer – nekada je kombajn vršio 10-12 sati 25-30 tona pšenice, danas srednje vršalice kombajna vrše 45-50 tona po času. Koncepcijski svaki moderan traktor, uslovno rečeno, već je robot koji može odraditi niz automatskih funkcija te mijenja ulogu čovjeka u smislu snage - objašnjava Alojzije Jerković koji već dugi niz godina radi na modernizaciji poljoprivrede u Hrvatskoj.

Ipak, čovjek je još uvijek nezamjenjiv u poljoprivredi. Zapravo, ako se gleda misaoni aspekt, to ćemo još malo pričekati. To je već pitanje vještačke inteligencije, tako da je neizostavan faktor u poljoprivredi – čovjek.

- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prošle je godine krenulo s dijeljenjem elektronskog digitalnog dokumenta sa sertifikatom s kojom se sada šalju svi potrebni zahtjevi poljoprivrednika na Agenciju za plaćanja i ostale institucije. Sve je to danas u digitalnom obliku. Agro net, čitav niz sistema, služe da bi se ovakvi poslovi u digitalnom smislu mogli potpisati digitalnim potpisom. To uveliko pojednostavljuje proceduru, štedi se vrijeme i smanjuje se gužva. Sada se već 30% korisnika koristi ovim sistemom, a dogodine će i ostalih 70% - kaže Jerković koji je u poljoprivredi cijelog života i pomno prati njen razvoj.

Digitalizacija, precizna ili pametna poljoprivreda zasigurno je proces koji mora biti potpomognut edukacijama u školskom sistemu i visokom obrazovanju i već se nalazi u predavanjima poljoprivredne savjetodavne službe, uz potporu šire Akademske naučne zajednice, zajedničkom sinergijom ministarstva kao i firmi koje zastupaju određene tehnologije. Samo takvim sveobuhvatnim nastupom dobijaju se korisnici koji razumiju i prihvataju takve tehnologije.

Dronovi su samo jedan od alata u biljnoj proizvodnji, postiže se rezolucija do 3mm pa se i uslovno može predvidjeti pojava korova, bolesti i štetočina na biljci. Postoje i dronovi koji su opremljeni multispektralnom, termalnom i NDVI kamerom i pomoću njih se može vidjeti koliko vode i hranjiva treba biljci. Kombinacijom senzora drona i s traktora i satelitskih snimaka i karata, dobija se cjelokupna slika na određenoj parceli te nakon tumačenja slika (pojava) daju se tehnološka rješenja.

- U budućnosti se govori o velikom razvoju "autonomnih" mašina. One već sada postoje. Prskalice, sejačice, mašine za obradu zemljišta… Ali za takve tehnologije potrebno je stvoriti zakonski okvir za siguran rad. Trenutno zakonodavni sistemi o bezbjednosti pojedinih država nisu još stvorili okvire za takve tehnologije, ali kreće se prema naprijed. U Hrvatskoj tehnologije se zahvaljujući ISO-BUS sistemu umrežuju između traktora, sejačica, prskalica i kombajna. Zahvaljujući podršci sopstvenih baznih stanica firme Jerković doo za preciznost do 2 cm razvija se vrlo povoljno. Ovakav iskorak na tržištu gdje smo investirali u razvoj sopstvene mreže baznih stanica govori sam za sebe o ozbiljnosti nastupa na tržištu. Osim odlične pokrivenosti signalom, cijena signala je izuzetno atraktivna i imamo sve više pretplatnika - otkriva Jerković.

Ipak, mnoge zanima je li ova oprema skupa. Ništa nije jeftino, ali primjena i konačni benifit pametne poljoprivrede u svakom slučaju pokazuje vrlo brzo svoju isplativost. Jednostavniji sistemi imaju isplativost u prvih 12 mjeseci. Investicije koje se kreću od 10.000 do 15.000 kuna i već se isplate u prvoj godini.

Uređaji s kojima se radi na mašinama, nisu komplikovani. Uz kratku edukaciju sve ide bez problema. Ako se radi o složenijem sistemu u koji je uključen pravac, varijabilna sjetva, sekciska sjetva, prskalica, raspodjeljivač mineralnog đubriva, žetva, satelitski snimci, snimci dronova, obrada podataka, takav pristup trebalo bi da bude podržan programom i vrlo edukovanim i iskusnim kadrovima. Svakako treba motivisati i ljude da se okrenu modernijoj poljoprivredi.

Ministarstvo već ima plan razvoja poljoprivrede do 2025. godine, ali svakako je važna i prezentacija i edukacija firmi koje se bave prodajom na tržištu. S informacijama o preciznoj poljoprivredi i prenošenjem svih informacija, saznanja i iskustava o benefitu koji se postižu takvom primjenom u poljoprivredi, mogu uveliko motivirati poljoprivrednike.

Alojzij Jerković

Jerković doo

digitalizacija poljoprivrede

pametna poljoprivreda

precizna poljoprivreda

održiva poljoprivreda

poljoprivredni dronovi

pametne poljoprivredne mašine