Rampa u 2020. spuštana za više od 80 tona voća i povrća - Inspektorat RS vrši kontrolu u dva segmenta

Povećano prisustvo pesticida spustilo je prošle godine rampu za uvoz 81,7 tona voća i povrća koje je na tržište Republike Srpske stizalo iz Turske, Albanije i Sjeverne Makedonije

Najviše voća lani je vraćeno u Tursku i to 42,3 tone mandarina, 4,1 tona grejpfruta i 17,7 tona breskve. Među vraćenim pošiljkama prošle godine bilo je i 12,4 tone grožđa porijeklom iz Albanije, kao i 5,2 tone svježih krastavaca koji su stigli, između ostalog, iz Sjeverne Makedonije.

U Inspektoratu RS ističu da se kontrola voća i povrća u Srpskoj obavlja u dva segmenta, prilikom uvoza u spoljnotrgovinskom prometu i u unutrašnjem prometu u maloprodaji.

- Republička fitosanitarna inspekcija u spoljnotrgovinskom prometu, prilikom uvoza voća i povrća, provjerava da li pošiljku prati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, a kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna, te vrši organoleptički pregled pošiljke i uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize - kazali su u Inspektoratu.

Dodali su da se uzorkovanje voća i povrća prilikom uvoza u RS obavlja kako bi se utvrdilo da li je zdravstveno ispravno i bezbjedno za upotrebu.

- Najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i upravo su to parametri na koje se vrše analize - objasnili su Inspektoratu, prema čijim podacima je prošle godine uzeto 1.685 uzoraka voća, povrća i žitarica za ishranu ljudi za laboratorijske analize.

Nadležni inspektori posebnu pažnju posvećuju, kako kažu, sezonskim proizvodima, koji se intenzivnije uvoze u određenom kraćem periodu.

- Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača - kazali su u Inspektoratu.

Prema riječima direktorice Udruženja za zaštitu potrošača DON u Prijedoru Murise Marić, BiH i dalje spada u zemlje trećeg svijeta na čija tržišta stižu proizvodi sumnjivog kvaliteta. Ona kaže da spornih pošiljki ima svuda, te da je vraćeno voće i povrće znak da je hrana koja stiže iz inostranstva pod lupom inspekcije.

- Vrlo malo potrošača obraća pažnju na kvalitet hrane koju kupuju. Malo njih gleda i deklaraciju robe, uglavnom to svi uzimaju zdravo za gotovo, voće i povrće malo operu vodom i završe svu priču - istakla je Marić.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci Siniša Mitrić kaže da maksimalno dozvoljena koncentracija pesticida u hrani ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi.

- Svi proizvodi koji su izazivali bilo kakvu sumnju po zdravlje ljudi su zabranjeni. Poljoprivrednici gotovo da ostaju bez "alata" za rad, jer Evropa zabranjuje upotrebu pojedinih hemijskih proizvoda za zaštitu bilja - kazao je Mitrić i dodao da to nije slučaju u SAD, Brazilu, Argentini, kao ni u afričkim i azijskim zemljama.

U Inspektoratu su istakli da se za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjuje stavljanje u promet, distribucija ili prerada sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.

- S obzirom na ovu proceduru, u slučajevima kada se analizama utvrdi neka nepravilnost, ne postoji rizik da je hrana konzumirana, jer nije ni bila dostupna potrošačima - naglasili su u Inspektoratu.