Građani RS u martu ove godine izdvojili 20% više novca za hranu i piće

Računica statističara pokazuje da su građani Srpske ove godine u martu za hranu i piće morali izdvojiti 20% više novca nego u istom mjesecu lani i to mahom zbog drastičnog poskupljenja mlijeka, mliječnih proizvoda i ribe, ali domaći proizvođači najavljuju mogući pad cijena ako se zadrži period stabilizacije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku najviši godišnji rast cijena u martu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježi se upravo u grupi hrane i bezalkoholnih pića. Statistika pokazuje da su za godinu mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli 35%, a riba 26,4%.

Tako su, prema statističkim podacima, građani u martu ove godine za litar mlijeka u tetrapaku morali izdvojiti 2,50 KM, a prošle godine 1,56 maraka.

Kada je u pitanju svježa pastrmka, ona je u martu prošle godine koštala 10,80 KM, a ove 12,10 KM.

Vlasnik bilećke mljekare Pađeni Nenad Vukoje kaže za Glas da su posljednji put cijene povećali u novembru prošle godine.

- Situacija se u međuvremenu stabilizovala i ako se zadrži uskoro će vjerovatno doći do pojeftinjenja mliječnog programa. U kojem procentu teško je reći, ali ako i za koliko padnu ulazni inputi, tako će biti sa krajnjom cijenom proizvoda, jer se svi prilagođavamo uslovima tržišta - rekao je Vukoje i podsjetio da je na drastično poskupljenje mlijeka uticao rast cijene ambalaže, struje, sirovog mlijeka, ali i radne snage.

U ovoj godini cijene svojih proizvoda nije podizala ni bijeljinska mljekara Dule, čiji vlasnik Duško Cvjetinović za Glas potvrđuje da se situacija u ovom sektoru polako stabilizuje.

- Imamo najave da će ambalaža, koja nam je predstavljala veliki problem, u narednom periodu pojeftiniti, što će uticati na cijenu mlijeka, koja je niža i u uvozu - kazao je Cvjetinović.

Šta će biti sa cijenama ribe u narednom periodu, teško je predvidjeti.

Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe RS u Privrednoj komori Srpske Zoran Tepić kaže da su na poskupljenje ribe i ribljih prerađevina, naročito onih iz uvoza, uticali brojni faktori.

- Losos, oslić, bakalar, haringa, srdela, tuna se izlovljavaju iz okeana, a resursi su postali ograničeni i ne mogu se tako brzo nadoknaditi. Jako je mali procenat ribe iz uzgoja i već sada se izlovljavaju velike količine nedorasle ribe, kvote se smanjuju pa imamo manjak robe na tržištu, a veliku potražnju. Isto se dešava i sa prerađevinama koje se prave od ribe iz izlova. S druge strane, zbog globalne situacije došlo je do ludovanja cijena repromaterijala, što se dodatno odrazilo na enormna poskupljenja - kaže Tepić, koji je i direktor preduzeća Tropic ribarstvo - ribnjak Janj.

On je dodao da su Italija i Danska smanjile proizvodnju pastrmke za 30%, što će se reflektovati manjkom robe na stranom i domaćem tržištu.

- Našim izvoznicima će biti isplativije da pastrmku prodaju na stranom tržištu, jer su tamo više cijene, a mogu i plasirati robu - kazao je Tepić.

Predsjednica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača Don Murisa Marić ogorčena je što sve promjene na tržištu moraju platiti građani.

- Mlijeko je na svim stranim tržištima pojeftinilo, samo kod nas ne. U Njemačkoj litar košta 90 centi, i to onog punomasnog. Kod nas u lancu od proizvođača do potrošača imamo brojne distributere, dobavljače, trgovce, svi hoće svoju računicu, a sve ide na teret kupca - rekla je Marićeva.

Mljekar iz Šamca Čedo Borojević kaže da rast cijene sirovog mlijeka u proteklih godinu ni izbliza nije pratio poskupljenja u maloprodaji.

- Otkupna cijena mlijeka je sada oko jedne marke i to za ekstra klasu i viša je za oko 25 feninga unazad godinu. I definitivno ima prostora za dodatno povećanje otkupne cijene ako posmatramo iznose koje plaćaju kupci. Gdje završava ta razlika ne znam - kazao je Borojević.