Mirisno carstvo porodice Janić iz Mokrina - Kad iz šarenih leja cveta profit
Ilustracija (Foto: Pixabay / driesel)
Od plastenika do 1.200m2
Sve veći broj cvećara opredeljuje se za proizvodnju u zaštićenom prostoru u plastenicima i staklenicima. Duško Janić iz Mokrina razvoj "Cvetnog centra Janić" u porodičnom gazdinstvu započeo je u jednom plasteniku i stalnim ulaganjima uvećavao proizvodnju, pa uz angažovanje svih članova porodice sada cveće gaji pod plastenicima na 1.200 kvadratnih metara.
Porodično gazdinstvo Duška Janića cvećarstvom se bavi 18 godina i dobro se snalazi u ovoj veoma profitabilnoj proizvodnji, u kojoj se na malim površinama po hektaru ostvaruje višestruko veća dobit u odnosu na ratarsku proizvodnju.
- Počeli smo proizvodnju skromno 2008.godine u jednom plasteniku, iz godine u godinu se širili, jer smo uvideli da vredi ulagati u cvećarstvo i sada nam je to lep posao, ali se mora biti uporan. Ulaganja su ogromna, pošto je bavljenje ovom intenzivnom proizvodnjom dosta skupo, ali ako se ulaže i marljivo radi može i da se zaradi - kategoričan je Duško Janić.
Ilustracija (Foto: Pixabay.com Kranich17)
Problem grejanja i rasađivanja
U plasteničkoj proizvodnji cveća grejanje je zamašan trošak, ali se u gazdinstvu Janić potvrdio kao najjeftiniji. Sistem centralnog grejanja funkcioniše tako što se piljevina ubacije u gorionike, kada je potrebno koriste se i drva, a da bi se opsluživao neophodno je stalno dežurstvo i dodatni trud.
- Grejanje gasom bilo bi mnogo jednostavnije ali i skuplje, pa sada dok smo mlađi o zameni piljevine i drva gasom, razmišljamo za neki kasniji period – dodaje Janić – Iz pilane prijatelja iz Kikinde u sezoni dopremamo 40 do 50 prikolica piljevine, onda se ona prosejava i na svaka tri četiri sata u gorionik dodaje po dva džaka. Iziskuje dodatni posao, ali od korišćenja piljevine i drva nema jeftinijeg grejanja.
Janići u negu cveća ulaže dosta rada i ljubavi. Svi se trude da svakoj biljci posvete punu pažnju, takođe i kod dežurstva za loženje i grejanje plastenika, pa se svi se raduju i zadovoljni su kada biljke dobro napreduju i procvetaju.
Tokom sezone samo manji deo proizvodnje zasniva se iz semena, što je znatno duži period neophodan dok cveće ne dospe za prodaju. Zbog toga je veći deo proizvodnje iz uvoznog rasada koji se nabavlja preko uvoznika iz Novog Sada i Subotice.
Ilustracija (Foto: Velychko/shutterstock.com)
Prva veća berba je u vreme Dana zaljubljenih i za Međunarodni dan žena 8. mart, pa se i u mokrinskom cvetnom centru uveliko pripremaju.
U zdravoj konkurenciji svi posluju
Procvetale ciklame koje smo zatekli ispod plastenika, kolorita koji očarava, pravi su praznik za oči. Janići cveće prodaju na veliko i malo u mnogim vojvođanskim selima i gradovima, pijacama, vašarima i cvetnim manifestacijama, a svaka kvalitetno odnegovana biljka nađe kupca.
– U okolini ima konkurencije, ali među cvećarima se neguju korektni poslovni i prijateljski odnosi. Kada je potrebno da sarađujemo i ispomažemo se, a zdrava konkurencija je dobra i omogućuje da svi poslujemo – smatra Janić.
Evidentno je da je cvećarstvo intenzivna grana poljoprivrede koja zahteva velika ulaganja u tehnologiju i znanje, ali nudi brži povraćaj investicija u odnosu na druge grane.
Imamo sve preduslove da se pokrene još veći razvoj cvećarstva, da se taj neiskorišćeni potencijal iskoristiti i smanji zavisnost od uvoza.
Cvetni centar Janića u Mokrinu, dobar je primer da se uz dosta uloženog truda u cvećarstvu može uspešno privređivati.
Info sa lokala:
Kikinda
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora