Paor iz Bačkog Gradišta u uzgoju leblebije našao recept za dobar profit
(Foto: Pixabay / PDPics)
Ova biljka puno daje, malo traži, a i na hleb se maže, naravno, prerađena u humus, sve popularniji kremasti namaz koji podseća na paštetu. Seju je mahom mladi poljoprivrednici, od severa do juga naše zemlje.
U ovoj žetvi, polovinom avgusta, prosečan prinos bio je oko 1,4 tone po jutru, pa će leblebije biti oko 200 tona.
Od te količine za domaće potrebe trebaće nam 60%, a ostatak ide za izvoz kao sirovina u Sloveniju i Mađarsku.
Suva klima i đubre od koprive
Leblebija je sve traženija u ljudskoj ishrani. Od nje se ne pravi samo humus, već se dobija i više vrsta brašna, griz, testenina, keks, sapun. U svim namazima osnovni sastav je leblebija i zato je potrebna i prehrambenoj industriji.
Nemanja Mirilov iz Bačkog Gradišta jedan je od mladih paora koji uzgajaju ovu biljku i od nje pristojno zarađuju.
- Za setvu leblebije ne trebaju velika ulaganja. Po jutru treba stotinu evra za seme, koje se uvozi iz Mađarske, a od agrotehničkih mera potrebno je đubrenje koprivom, koje poljoprivrednici sami prave - izjavio je ovaj mladi poljoprivrednik, preduzetnik i diplomirani ekonomista iz Bačkog Gradišta.
On napominje da se naut seje od početka marta do kraja maja i posle stotinu dana žanje.
- Zato leblebiju zovu i stodanac. Ne traži bogatu zemlju. Odgovara joj i slatina i glina. Voli suvu u toplu klimu, ali zahtevna je i nežna biljka. Nije kao soja ili pšenica, da se poprska veštačkim đubrivom i time završi posao - kaže on.
Nemnja još dodaje da se za ovu kulturu mora svakih nedelju do deset dana ići na njivu, ulaziti u polje i gledati kako raste u svim fazama razvoja.
- Pošto se ne uzgaja na bazi hemije, treba voditi računa o biljci, jer ukoliko đubrivo od koprive nije napravljeno kako treba, neće delovati na leblebiju - priča Mirilov.
Za jutro nauta 100 EUR
Mirilov napominje da je godina bila izuzetno povoljna za leblebiju, bez kapi kiše u junu i s visokim dnevnim temperaturama.
- Dok ratari koji seju tradicionalne biljne kulture mole boga da im pošalje kišu, mi koji sejemo naut molimo ga da nam je ne šalje - kaže Mirilov.
Ove sezone prinos mu je bio iznad očekivanog 1,4 tone po jutru, veći za 200 kilograma u odnosu na prošlu godinu.
Mada, za veći rod zasluga verovatno pripada i uzgajivačima koji iz godine u godinu stiču iskustvo i doprinose boljim prinosima.
Mirilov znanje o gajenju prenosi drugim poljoprivrednicima od Subotice do Lebana i Preševa i u kooperaciji pomaže u setvi, preradi i prodaji.
- U uzgoju je važna agrotehnička mera koja se radi na bazi mikroorganizama. Oni hrane zemlju, zemlja hrani biljku a biljka hrani mikroorganizme i taj zaokružen krug u poljoprivredi je EM tehnologija - ističe Mirilov.
Napominje da su mikroorganizmi zdravi, stvaraju se u vlažnom zemljištu. Đubrivom od koprive leblebija se prska svakih 12−14 dana. Kopriva ovoj tropskoj biljci daje dosta azota, gvožđa i kalijuma. Zemljoradnici je sami proizvode, kao i đubrivo, po posebnom receptu.
Celu deceniju u poslu
Mirilov je leblebiju počeo da seje 2015. godine, u želji da se oproba u novoj proizvodnji, da bi nastavio da se bavi zemljoradnjom kao i njegov deda i tata.
Prve godine posejao je leblebiju na jutru, isto kao što se seje soja, nije koristio hemiju i dobio je 1,2 tone nauta.
Prodao ga je po ceni kao da je sejao pet jutara pšenice. Već naredne godine naut je posejao na pet jutara i opet dobio izvanredan prinos i cenu.
- Ali, u uzgoju ne ide uvek sve glatko. Kišne 2018. godine propalo mi je 18 jutara leblebije. Došlo je do razmirica u porodici i saveta da dignem ruke od te kulture - kaže Nemanja.
Srećom, Mirilov nije poslušao starije, već je nastavio dalje. Mnogo je čitao, tražio kontakte sa proizvođačima po svetu, slušao njihova iskustva, usavršavao se u gajenju i pored setve počeo da je i prerađuje.
Veoma uspešno, što pokazuje i ovogodišnji prinos.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora