Jagode iz Trbušana bolje od italijanskih - Rani rod omogućava i bolju cenu
Ilustracija (Foto: Igor Borodin/shutterstock.com)
Nedići iz Trbušana u okolini Čačka, ugledni su povrtari i voćari sa 70 sari pod plastenicima. Gaje paradajz, papriku, salatu i jagodu, i imaju šta da kažu kada su u pitanju prednosti i mane plasteničke proizvodnje.
– Počeli smo sa paradajzom, po kojem je ovaj kraj prepoznatljiv, ali smo vremenom sve više prelazili na jagodu. Nje nije bilo toliko, a zbog ranog roda bežiš sa cenom ostalima. A i sigurnija je proizvodnja, manja je zaštita, manje truleži, manje bolesti… samo je bitno da se obezbedi promaja – kaže domaćin Velimir Veljo Nedić.
I tako se, već 25 godina, Nedići bave jagodom. Sa početna tri plastenika stigli su do petnaestak, i pod jagodom je 30 ari.
– To varira i do dvadest, zavisno od prostora gde ima da se sadi. Tih 30 ari je dovoljno za naše čačansko tržište, a ide i šire – napominje najstariji od petočlane porodice Nedić.
Proizvodnja jagode nije komplikovana ali se mora voditi računa o bitnim stvarima.
– Kao prvo, najvažnija je karenca. Preparat više ne ulazi u plastenik nakon cveta. Potom je najbitnija promaja, jer plod mora da stalno bude suv. Ali, ono što bih istakao da je najvažnije u proizvodnji je je stajnjak – ističe sagovornik AgroTV.
Nedići su ranije kupovali sadnice iz Italije, ali su uvideli da mogu da naprave i svoje istog ako ne i boljeg kvaliteta.
– Ponekad dokupimo nešto od "Zelenog hita", ali uglavnom imamo svoje. Radimo tri ili četiri sorte, a u plastenik nam stane 800 sadnica. Cena je prošle godine nije padala ispod 400 dinara, ove godine ćemo videti. Naša jagoda je u Čačku brend i nije se desilo da ostane neprodata – ističe Velimir.
Kao najveći trošak proizvodnje Nedić navodi vodotopiva đubriva, potom hemijski preparati protiv bolesti. Đubriva su sva uvozna, stižu iz Izraela, Finske, Nemačke… i to košta. I folija je otišla na 500 dinara. Za posao se angažuje i dodatna radna snaga iz sela, prijatelji, rodbina…
– Ranije smo računali troškove, ali kada smo videli koliki su, rado sam bacio olovku i sada više ne brojimo. Šta ostane, ostane – kaže Velimir Nedić za AgroTV.
Iako je sada jagoda primarna proizvodnja kod Nedića, oni su ostali verni i paradajzu. U plastenik od četiri ara stane 1.250 strukova paradajza, a trenutno rade samo sortu vila.
– Mi smo zadovoljni sa tri kilograma po struku, jer brže završavamo proizvodnju da bi već 1. avgusta tu sadili kornišone i boraniju. Pa ide salata… Kao na kružnom toku, nema stajanja – kaže domaćin.
Info sa lokala:
Čačak
Tagovi:
Velimir Veljo Nedić
uzgoj jagode
plastenički uzgoj jagode
prodaja jagode
cena đubriva
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora