Mak nije zahtevan za gajenje, a proda se bukvalno sa njive
Ilustracija (Foto: Przemyslaw Wasilewski/Shutterstock)

- Domaći mak je neuporedivo boljeg kvaliteta od uvoznog i zato lako nađe put do kupca. Već godinama sejemo mak, jer nije zahtevna kultura, i ako budu dobra godina i dobar rod, od njega može pristojno da se živi – priča Jan Sojak, poljoprivredni proizvođač iz Padine, koji je mak sa svoje njive prodavao u Mužlji, na Festivalu čvaraka.
Poljoprivredni proizvođači iz Padine godišnje na tržište iznesu između 150 i 200 tona najkvalitetnijeg maka. Proizvodnji ove kulture izuzetno pogoduje peskovito zemljište, kog u Padini ne manjka.
- Mak se može sejati u jesen i u proleće. Ja ga sejem u oktobru. Prošle godine nije bila dobra jesen, dugo je bilo toplo vreme, idealno za insekte i vaši. Nije bilo ni kiše. Mak se seje jako plitko i prosto ne možete da verujete kako iz tog semena, sitnog zrna, iznikne prvo nežna biljka, koja posle daje predivan cvet, napravi čauru i stvori mak koji obožavamo - priča Jan.
Mak se sa njiva skida u junu. Ranije se to radilo ručno, sada se kombajnira.
- U selu su godinama prodavali čaure farmaceutskoj industriji, najviše Alkaloidu iz Skoplja. Sada toga više nema. Iskombajnira se na njivi, a da bismo dobili mak kakav poznajemo, potrebno je još tri puta da se selektira, odnosno pročisti - objašnjava Jan.
Ono što opredele za prodaju sa kućnog praga, Sojakovi samelju u poluprofesionalnom mlinu. Ranije se mak mleo u avanu.
- Moja baka, rođena krajem 19. veka, mak je mlela u ogromnom avanu od pet litara. Tučak je imao tri kilograma. Kad je ona mlela mak u avanu, cela kuća se tresla. Bile su to bolje vežbe nego danas u teretani. Odavno se to više ne radi, ali mogu vam reći da je to bio najukusniji mak koji sam ikada jeo - seća se Jan.
Mak se u ishrani najviše koristi u Vojvodini. Južnije od Beograda, dodaje naš sagovornik, prodaja ide jako slabo.
- Pretpostavljam da je to uticaj Austrougarske. U slovačkoj kuhinji se pravi mnogo jela sa makom. Osim štrudli, za koje svi znamo, kod nas su jako popularne pirohe, posebno testo sa makom, zatim opekanci, kao i buhtle - ističe Jan.
Sojakovi su uvek za novitete i eksperimente. Mak zauzima važno mesto u njihovoj proizvodnji, a poslednjih godina odlučili su se i za speltu.
- To nam je otkriće. Spelta je nešto posebno, a brašno od ove vrste žitarice je nešto najlepše što smo probali poslednjih godina. Sve više se seje uljana repica, a sve manje kukuruz, što zbog klimatskih promena, što zbog tražnje ne tržištu - potvrđuje Jan Sojak iz Padine.
Tagovi:
Jan Sojak
Mužlja
Festival čvaraka
mak
domaći mak
uvozni mak
proizvodnja maka
uzgoj maka
setva maka
žetva maka
spelta
uzgoj spelte
speltino brašno
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.