ANALIZA LOKACIJA ZA IZGRADNJU JAVNIH PODZEMNIH GARAŽA NA JAVNOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU U CENTRALNOJ ZONI BEOGRADA
Sreda, 20.12.2006.
15:53
ANALIZA LOKACIJA ZA IZGRADNJU JAVNIH
PODZEMNIH GARAŽA NA JAVNOM GRAĐEVINSKOM
ZEMLJIŠTU U CENTRALNOJ ZONI
Povod za izradu Analize lokacija za izgradnju javnih podzemnih garaža u centralnoj zoni grada predstavlja inicijativa JKP „Parking servis“, a u sklopu sveobuhvatnog pristupa i upravljanja sistemom parkiranja vozila u centru grada.
Nosilac izrade:
Urbanistički zavod Veograda,JP
Investitor:
JKP „Parking servis“, Beograd
Rukovodioci radnog tima:
Predrag Krstić, dipl.inž.sao.
Gorana Ristović, dipl.inž.arh.
Radni tim:
Dragan Mihajlović, dipl.inž.građ.
Igor Teofilović, dipl.inž.sao.
Neđeljko Peruničić, dipl.inž.el.
Ivana Pavlović, dipl.inž.građ.
Zoran Mišić, dipl.inž.maš.
Vesna Tahov, dipl.inž.geol.
Vesna Lainović, dipl.inž.šum.
Vesna Simić, dšil.ekonomista
Slavica Stišović, dipl.pravnik
Snežana Stanković, dipl.ist.um.
Zvezdana Mojsić, geod.tehn.
Direktor Sektora za saobraćaj:
Dušan Milanović, dinl.inž.sao.
Zamenik Direktora:
Maja Joković Potkonjak, dipl.inž.arh.
Direktor:
Antonije Antić, dipl.inž.arh.
Cilj izrade Analize jeste, sagledevanje mogućnosti, prednosti i ograničenja u realizaciji podzemnih, javnih garaža koje su planirane ispod prostora namenjenih za javno građevinsko zemljište u gradu.
Izgradnja podzemnih objekata za potrebe stacioniranja vozila zahteva višekriterijumsku analizu svake potencijalne lokacije. Materijal koji je prezentovan u ovom eleboratu predstavlja pokušaj da se izvrši Analiza i utvrde mogućnosti za realizaciju sadržaja ove vrste u centralnoj gradskoj zoni.
Ovom prilikom izvršena je analiza više od 20 različitih lokacija u najužem centru grada. Postupak ocene valjanosti lokacije za izgradnju podzemne parking garaže predpostavlja analizu prostornih mogućnosti za smeštaj svih neophodnih celina koje imaju podzemne garaže (ulazno - izlazne rampe, pripadajuće saobraćajnice, prostor za parkiranje vozila, prostorije za prateće sadržaje i priključci na gradsku uličnu mrežu). Procenjeno je da se na svakoj od analiziranih lokacija mogu smestiti svi sadržaji koji su neophodni za funkcionisanje jednog ovakvog objekta - sistema.
Podzemni objekti kao urbane forme
Izgradnja različitih sadržaja ispod površine ulica, parkova, trgova i ostalih javnih gradskih prostora u Beogradu nije zastupljena u meri u kojoj je to slučaj u ostalim svetskim i evropskim gradovima.
Sadržaji koji se grade ispod javnih gradskih prostora su uglavnom različiti objekta u funkciji saobraćaja, trgovinsko-komercijalni sadržaji kao i turističko-rekreativni sadržaji koji kao po pravilu predstavljaju kulturno-istorijske spomenike ili prirodna dobra. Beograd je grad sa veoma burnom istorijom, značajnim kulturno-istorijskim nasleđem i brojnim arheološkim lokalitetima posebno u centralnoj gradskoj zoni.
Delovi grada sa koncentracijom arheoloških nalazišta predstavljaju prostore koji zahtevaju režim stalnog arheolopgkog nadzora u zaštitu, kako ne bi došlo do unipgtavanja arheoloških nalaza i ostataka.
Međutim, to je slučaj i sa većinom evroggskih metropola, ali epomenici i arheolopika nalazišta su sačuvani, a podzemlje u značajnoj meri iskorišćeno u druge svrhe i namene, drugim rečima jedno ne isključuje drugo.
Podzemni objekti u funkciji saobraćaja
Podzemni objekti u funkciji saobraćaja u Beogradu su tuneli u funkciji drumskog ili železničkog saobraćaja, podzemni pešački prolazi ispod saobraćajnica i podzemne parking garaže za parkiranje vozila.
Svakako da se u najznačajnije podzemne saobraćajne objekte u Beogradu, izgrađene do danas, svrstavaju tuneli, stanice i stajališta u funkciji Beogradskog železničkog čvora, ali ništa manje značajna nije ni podzemna javna parking garaža ispod cvetne aleje duž prilaza zgradi Starog dvora - Skupštini grada.
Aspekti analize
Kako se radi o centralnoj gradskoj zoni, prostoru koji je već izgrađen u punoj formi, to su i ograničenja koja se javljaju na svakoj lokaciji po prirodi stvari vezana za infrastrukturu, zelenilo ili kulturno - istorijsko nasleđe. Realizacija ovakvih sadržaja u centralnoj gradskoj zoni u kojoj je već na snazi restriktivni režim parkiranja, ima za cilj dodatno oslobađanje trotoara i površinskih parking prostora za kretanje pešaka ili neku novu organizaciju prostora. Neki delovi centralne gradske zone i pored restriktivnog režima parkiranja i dalje imaju veoma izražen problem nedostatka parking mesta, te u tom smislu planiranje i realizacija dodatnih kapaciteta za stacioniranje vozila treba da poboljša stanje uz već uvedene mere upravljanja kapacitetima.
Provera pristupa odnosno povezivanja na gradsku uličnu mrežu izvršena je tako, da je, ukoliko to dozvoljavaju prostorne mogućnosti, poštovan postojeći režim saobraćaja i potreba da se otvaranjem novih ulaza i izlaza u najmanjoj mogućoj meri utiče na funkcionisanje dinamičkog saobraćaja.
Posebna pažnja prilikom izrade Analize bilaje usmerena na analizu i uslovljenosti koje proističu od položaja infrastrukturnih vodova i postrojenja (na generalnom nivou), kao i na celokupnu urbanističku dokumentaciju vezanu za konkretnu lokaciju.
Sa aspekta infrastrukturnih ograničenja, neophodno je napomenuti da na realizaciju sadržaja ove vrste neminovno utiču pojedini infrastrukturni vodova, neki u većoj, a neki u manjoj meri. S tim u vezi, neophodno je za svaku lokaciju sprovesti niz mikrolokacijskih istraživanja i u sve to uključiti ekonomsko vrednovanje, da bi se došlo do realnih pokazatelja za odlučivanje.
Važeća urbanistička dokumentacija koja planski razrađuje prostor takođe zahteva značajan nivo usklađivanja u procesu realizacije planiranih podzemnih objekata. U skladu sa tim, izvršena je detaljna analiza važeće planske dokumentacije i dat predlog mogućeg uklapanja planiranih intervencija u planiranu namenu.
Predložene lokacije
Osnovni kriterijum za izbor lokacija, pored analize lokacija sa aspekta ostalih merodavnih pokazatelja (infrastruktura, geologija, zelenilo, zaštita), bio je mogućnost prostorne organizacije javne podzemne garaže.
|
Šifra |
Naziv lokacije |
Osnova m2 (orijentaciono) |
BRPM po etaži (30 m2 BRGP) |
Br. nivoa (etaža) |
|
10 |
Savski trg |
2026 |
69 |
1 |
|
20 |
Gospodar Jevremova |
1251 |
42 |
2 |
|
30 |
Tadeuša Košćuška |
5565 |
186 |
2 |
|
40 |
Ilije Garašanina |
2206 |
74 |
3 |
|
50 |
Crkva Svetog Marka |
1042 |
32 |
1 |
|
60 |
Studentski trg 1 |
2791 |
93 |
2 |
|
602 |
Studentski trg 2 |
5792 |
193 |
2 |
|
80 |
Gavrila Principa |
3834 |
128 |
1 |
|
90 |
Palilulska pijaca |
4751 |
158 |
1 |
|
100 |
Pasterova |
4893 |
163 |
2 |
|
110 |
Deligradska |
3443 |
115 |
2 |
|
120 |
Kosovke devojke |
1984 |
66 |
1 |
|
130 |
Finansijski park |
6999 |
230 |
1 |
|
140 |
Cvetni trg |
2504 |
83 |
1 |
|
150 |
Kosovska |
3573 |
119 |
2 |
|
160 |
Kopitareva gradina |
1441 |
48 |
1 |
|
170 |
Nacionalna štedionica |
2253 |
75 |
1 |
|
180 |
Topličin venac |
4193 |
140 |
2 |
|
190 |
Trg Republike |
2624 |
87 |
2 |
|
200 |
Politika |
2209 |
74 |
1 |
|
210 |
Bajlonijeva pijaca |
9248 |
308 |
1 |
|
220 |
Francuska |
3129 |
104 |
1 |
|
230 |
Mostar 1 |
2004 |
67 |
1 |
|
240 |
Mostar 2 |
1688 |
56 |
1 |
|
250 |
Svetozara Markovića |
4893 |
163 |
2 |
Smernice za sprovođenje
Realizacija planiranih javnih garaža ispod javnih površina moguća je prema odredbama GP-a Beograda 2021. („Sl. list grada Beograda“ 27/03):
- javne garaže mogu da se organizuju ispod javnih površina: trgova, otvorenih pijaca, uličnih raskršća, cvetnjaka na ozelenjenim površinama i sl;
- građevinska linija za nadzemne, podzemne objekte i delove objekata koji su u sistemu funkcionisanja saobraćaja (podzemna prolazi, podzemne garaže) i komunalna postrojenja definiše se u pojasu regulacije javnih površina;
Zaključak
Sve analizirane lokacije su manje ili više povoljne sa različitih aspekata i na investitoru je da uz detaljnu mikrolokacijsku analizu odluči dali postoji opravdanje za realizaciju neke od ponuđenih lokacija za podzemne javne garaže.
Nesporno je da je izgradnja podzemnih javnih garaža ispod saobraćajnica i trgova moguća, prostornih mogućnosti ima, ograničenja su različitog karaktera i obima, ali će rezultati koji se mogu očekivati biti pozitivni, posebno sa aspekta funkcionisanja saobraćaja u Beogradu.
Gorana Ristović, dipl.inž.arh.
Predrag Krstić, dipl.inž.sao.
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora