NavMenu

Kvadrat u Borči 700 EUR - nadležni odredili prostor za masovnu stambenu izgradnju

Izvor: Novosti Četvrtak, 14.01.2010. 08:47
Komentari
Podeli

Beograd je od ove godine, umesto na šest, podeljen na čak deset zona. Novu parcelaciju odbornici Skupštine grada usvojili su na poslednjoj sednici, a primenjuje se od 1. januara. Promenu granice osetiće većina građana prestonice plaćajući porez na imovinu, svi koji čekaju da izmire naknadu za legalizaciju, ali i oni koji očekuju da kupe kvadrate po povoljnoj ceni iz programa masovne stambene izgradnje.

Najavljeno kao pravednije zoniranje, donelo je delimičnu zbrku, jer su centralne gradske opštine rascepkane po svim zonama. Pa su tako okolina Kalemegdana i Lipovačka šuma svrstane u jednu - "ekstrazonu", gde je naknada za uređenje zemljišta po kvadratu za objekte namenjene stanovanju 44.226 dinara.

Jeftiniji stanovi u Beogradu se neće graditi u "ekstrazoni". Znači da neće nići još u delu Topčidera i Košutnjaku, u Banjičkoj šumi, park-šumi "Zvezdara", novobeogradskim blokovima 13, 14 i 15, kao ni u Manastirskoj šumi.

Masovna stanogradnja nije planirana ni u prvoj zoni, kojoj pripadaju najatraktivniji delovi - Dedinje, delovi Čukarice, Savski venac, Stari grad, Novi Beograd, Zemun, Zvezdara i Voždovac... Ovde je naknada za uređenje po kvadratu 18.954 do 29.484 dinara.

Manje atraktivne lokacije u centralnim gradskim opštinama pripadaju "drugoj" zoni, u kojoj naknada za uređenje po kvadratu košta 16.427 dinara. Tu spada Bulevar despota Stefana, Starine Novaka, Vojvode Brane, Tršćanska, Vojvode Stepe, Crnotravska, delovi Banovog brda, Novog Beograda... Prema nacrtu Uredbe o masovnoj stanogradnji, maksimalna cena kvadrata u ovoj zoni je 1.400 EUR.

U "trećoj" zoni kvadrat će biti najviše 1.050 evra. Te zgrade mogle bi da niknu u Mirijevu, delu Karaburme, Rakovice, Miljakovca, na Bežaniji, na Vidikovačkom vencu i u delovima Zemun Polja i Surčina, uz autoput. Po novoj odluci Skupštine grada naknada za uređenje zemljišta u ovoj zoni po kvadratu iznosi 13.900 dinara.

Kvadrati po 800 evra iz programa masovne stanogradnje moći će da se kupe u "četvrtoj" zoni. To je duž Zrenjaninskog puta, Železnik, ali i centri Obrenovca, Lazarevca i Mladenovca, gde naknada za uređenje zemljišta iznosi 8.968 dinara po kvadratu.

U "petoj" zoni, gde je naknada za uređenje 6.739 dinara, su Slanci, Krnjača, Borča, Veliki i Mali Mokri Lug, veći deo Jajinaca, Stara Rakovica, Resnik, Sremčica, Zemun Polje, Batajnica, Kaluđerica... Tu će kvadrat novog stana biti najviše 700 EUR, a ista maksimalna cena važiće i u "šestoj", "sedmoj" i "osmoj". U takozvanoj zoni specifičnih namena neće se graditi stambena zdanja iz programa masovne stanogradnje.

Raspon cena

Dok će se u Beogradu kvadrati iz programa masovne stanogradnje prodavati po ceni od 700 do 1.400 EUR, u Novom Sadu nekretnina će moći da se kupi po ceni od 800 do 1.000 EUR po kvadratnom metru. U Nišu i Kragujevcu cena kvadrata kretaće se od 700 do 900 EUR, dok će u svim ostalim opštinama kvadrat koštati 700 EUR.

Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita - odobreno 897 zahteva

Za subvencionisanje stambenih kredita za novogradnju u 2010. godini država je obezbedila dve milijarde dinara. Maksimalan iznos kredita je 100.000 EUR - korisnik obezbeđuje učešće od 5%, država 20%, a banke preostalih 75%.

Rok otplate stambenog kredita je 30 godina, i oni su beskamatni za kupca stana do 31. oktobra 2012. godine. Od tog roka korisnik kredita nastavlja da otplaćuje kredit po godišnjoj kamatnoj stopi od 2,3 do 2,6%.

U 2009. godini odobreno je 897 subvencionisanih stambenih kredita, za šta je iz budžeta izdvojeno 750 miliona dinara - kaže Aleksandar Jović, direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.

- Prosečna vrednost kredita je 38.000 EUR, a najviše ih je, 40%, odobreno u Beogradu i Vojvodini - 26%.

- Očekujemo da u 2010. godini kupovinu novoizgrađenih stanova država i banke kreditiraju sa 150 mil EUR - kaže Jović.

- Do sada je Nacionalna korporacija osigurala 7.300 stambenih kredita, ukupne vrednosti 250 mil EUR, i imala je dobit od milijardu dinara.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti" od 14.1.2010.)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.