Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke - Žilave firme lako do kredita
Ponedeljak, 09.06.2014.
13:18
(Zoran Petrović)
Međunarodne kompanije koje investiraju u Srbiji i dobra žilava domaća preduzeća mogli bi od banaka da odmah dobiju kredit pod najpovoljnijim uslovima.
Ovako Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke, vidi poželjne klijente. Dodaje da tih "dobrih žilavih preduzeća" ima u svim oblastima i podseća i da su kamatne stope na dinar danas niže nego lane.
A šta je potrebno pa da značajnije padnu kamatne stope, ako je kurs stabilan i inflacija u planiranim okvirima?
- Bolji kreditni rejting zemlje, makroekonomska stabilnost u dužem periodu, smanjenje regulatornih zahvatanja, ali i efikasniji bankarski sektor.
Očekuje se formiranje posebnog fonda u koji bi se izmestili takozvani loši krediti. Da li je to dobro rešenje?
- To može biti jedan od pristupa delimičnom rešavanju ovog problema. Podržavamo princip dobrovoljnosti učešća u fondu. Raiffeisen je konzervativna banka u pogledu upravljanja kreditnim rizicima i nismo spremni da plaćamo za nekog ko je donosio loše odluke. Nismo kreditirali niz problematičnih klijenata o kojima se dosta pisalo.
Da li bi formiranje fonda imalo uticaja na smanjenje cena kredita?
- Troškovi kreditnih rizika se neće smanjiti preko noći u uslovima visoke stope nezaposlenosti i značajnog broja preduzeća sa pogoršanim finansijskim indikatorima.
Koja su druga rešenja za nenaplative kredite?
- U velikom broju zemalja su pravljene takozvane loše banke na koje su prebacivani teško naplativi krediti, a država ulazila u vlasništvo očišćenih banaka koje bi kasnije prodavala na tržištu kapitala... Kao građanin sam protiv toga da poreski obveznici svojim novcem zaležu za propuste u bankarskom sektoru, tim pre što kod nas finansijska stabilnost bankarskog sektora nije ugrožena. Naša država nema novca za to.
NEZAŠTIĆENI POVERIOCI
- Poverioci nisu zaštićeni jer je neefikasan pravni sistem, a postoji niz propisa koji prave teškoće u naplati potraživanja. Naravno da to ima uticaj na kreditiranje. Praksa je pokazala da što više takva imovina stoji, "loši" vlasnici nisu zainteresovni da obavljaju ekonomsku aktivnost, već izvlače supstancu iz te imovine. Za kreditore je važno da se hipoteke što pre ponude na tržištu i zbog naplate i zbog interesa društva da se zdrava imovina stavi u ekonomsku funkciju kod novih vlasnika.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 9.6.2014.)
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora