Stanko Subotić Cane


Od srpskih biznismena na „Vprostovu” listu je ove godine ušao samo još Stanko Subotić (nadimak Cane), koji je zauzeo 86. mesto, s bogatstvom od 650 miliona dolara, koliko je, po „Vprostu”, imao i lane, kada je zauzeo 75. mesto.
U centar pažnje naše javnosti došao je nakon optužbi u medijima da se bavio nelegalnom prodajom cigareta. Subotić je te optužbe uvek demantovao i uspevao da dobije procese na sudu (uključujući i sudski postupak protiv hrvatskog „Nacionala”, lista koji ga je najviše i najčešće napadao, kao i nekih listova koji su prenosili pisanje hrvatskog časopisa). „Da sam se ikada bavio nekim nelegalnim poslom policija bi, sasvim je sigurno, protiv mene pokrenula krivični postupak”, rekao je Subotić gostujući u emisiji Insajder TV B92 prošlog maja. Kako je rekao, poslom sa cigaretama počeo je da se bavi 1995. godine i to sasvim slučajno. Imao je neka potraživanja od uvoznih aranžmana sa izvesnom makedonskom kompanijom, koja mu je kao kompenzaciju dala cigarete koje su bile samo jedan od artikala kojima je Subotićeva firma poslovala. Sa Vanjom Bokanom, biznismenom koji je ubijen u Atini, nikada nije imao zajedničke dilove, osim što je Bokan kupovao robu koju je Subotićeva firma šila za butike. U istoj emisiji je rekao da je osim posla s cigaretama imao i fri-šop na prelazu „Đeneral Janković”.
Bio je blizak pokojnom premijeru Zoranu Đinđiću, kome je u nekoliko navrata ustupio svoj privatni avion.
„Zorana sam upoznao 1990. godine i to tako što je pokojni Đinđić trgovao nekim mašinama iz Nemačke koje su se koristile za proizvodnju konfekcije”, rekao je Subotić u intervjuu novinarki B92 Brankici Stanković. Te mašine je od Đinđića na kraju i kupio, posle čega su postali dobri prijatelji.
Iako je veoma uspešno poslovao i u vreme Miloševića, ovaj biznismen tvrdi da je finansijski pomogao rušenje njegovog režima podržavajući politiku Mila Đukanovića i Zorana Đinđića.
Subotić se privatnim biznisom, inače, bavi od svoje 20. godine. Poseduje više kompanija koje se nalaze na teritoriji država članica EU, kao i u Srbiji i Crnoj Gori.
Mada se odavno iselio iz Srbije i živi u Švajcarskoj, njegovi Ubljani ga i danas pominju, uglavnom po tome što je deo novca upotrebio za gradnju crkve u Ubu.
Za sebe kaže da je odrastao u radničkoj porodici, kao šesto dete po redu. Završio je srednju ekonomsku školu, od 14. godine je povremeno radio pomoćne poslove u susednoj stolarskoj radionici, a novac koji je zarađivao davao je u kućni budžet.
Prvih 1.000 maraka zaradio je, kaže, peglajući u Francuskoj. Potom je 1981. godine osnovao firmu „Anna Creation” i otvorio jednu radionicu, ubrzo i drugu, zatim i butike, pa je imao i maloprodaju i veleprodaju. Na računu „Beogradske banke” već 1983. godine imao je, kako tvrdi, milion francuskih franaka.
Vrativši se u Beograd u najbolje vreme (Ante Markovića), zatvorio je sve radnje koje je imao u Francuskoj i započeo biznis u otadžbini. Tu je otvorio firmu MIA odnosno dva pogona za konfekciju. Zapošljavao je od 4.000 do 5.000 ljudi, a posao je cvetao sve do početka raspada Jugoslavije. Tada je (1992) prešao na trgovinu. Naglašava da mu je trgovina cigaretama predstavljala tek četvrtinu posla.
Subotić je u Francuskoj suvlasnik dve vinarije, u Rusiji i Grčkoj ima firme koje se bave distribucijom bezalkoholnih pića, energetskih napitaka i sportske opreme.
Njegova EMI grupa je holding registrovan u Danskoj. Najveći je uvoznik alkoholnih pića za Crnu Goru, uključujući i viski „balantajns”.
„Famis” d.o.o. je najnovije preduzeće Stanka Subotića, osnovano 2002. godine. To je najmoderniji objekat za proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Subotić je bio na korak da sa „Britiš Ameriken tobakom” zaključi i ugovor o gradnji fabrike duvana u Srbiji gde je 50 odsto trebalo da finansira upravo Cane, a ostatak BAT. Međutim, od posla nije bilo ništa.
Kao vlasnik preduzeća „Duvan” Subotić je svojevremeno odbio da na svojim kioscima prodaje jedne dnevne novine koje su pisale, kako je govorio, neistine o njemu, jer je dovođen u vezu sa ubistvom Pavla Bulatovića.
Trenutno je i u poslu sa nemačkim VAC-om (koji je 50 odsto vlasnik Politike PNM), sa kojim ima zajedničku kompaniju koja se bavi distribucijom i maloprodajom.
Njegovo bogatstvo procenjuje se na oko 650 miliona dolara i lane se prvi put našao na listi „Vprosta”.
(tekst preuzet iz lista POLITIKA, 11.11.2006)


