Laurent Signoret, načelnik sektora za borbu protiv piraterije za centralnu i istočnu Evropu u "Microsoft"-u - Smanjenje piraterije 2%, povećanje prometa za 30 mil USD
Četvrtak, 17.05.2012.
14:38
(Laurent Signoret)
Dok je softverska piraterija koštala svetsku industriju rekordnih 63,4 mlrd USD u 2011. godini, što predstavlja povećanje od 8% u odnosu na prethodnu godinu, stopa nelegalnih softvera u Srbiji spustila se za 2%. Posle tri godine stagnacije, najnovija istraživanja Business Softwer Aliance pokazuju da je ova stopa u Srbiji sa 74% spala na 72%, što je donelo 3,5 mil EUR direktnih budžetskih prihoda.
Lidersku ulogu u promovisanju značaja legalnog poslovanja u Srbiji preuzela je Poreska uprava koja je osnovala Posebnu jedinicu za kontrolu legalnosti softvera, a svoj doprinos za postizanje ovakvog rezultata dale su i neke od najznačajnijih IT kompanija koje posluju u našoj zemlji.
O tome šta su uzroci široko rasprostranjene piraterije u Srbiji, šta je urađeno da se negativan trend smanji i kakve će koristi Srbija imati od smanjenja stope nelegalnog softvera, za čitaoce "eKapije" govori Laurent Signoret, načelnik sektora za borbu protiv piraterije za centralnu i istočnu Evropu u kompaniji "Microsoft".
eKapija: Šta popravljanje rejtinga u smanjenju stope softverske piraterije znači za Srbiju?
- Smanjivanje stope piraterije je pozitivan signal za strane investitore da je Srbija atraktivna destinacija i da je Vlada Srbije proaktivno orijentisana. Srbija se nalazi u sred procesa pridruživanja Evropskoj uniji i Svetskoj trgovinskoj organizaciji, gde je puno poštovanje i zaštita prava intelektualne svojine jedan od važnih preduslova. Tako da možemo reći da je smanjenje stope piraterije u skladu sa ovim procesima.
Stopa piraterije je istovremeno i indikator zrelosti tržišta neke zemlje. Ovo nije značajno samo za velike kompanije i investicije koje bi doneli, već ima pozitivne efekte na lokalnu ekonomiju, razvoj IT industrije, start up biznis.. Očekujemo da će izvoz softvera iz Srbije rasti, da će rasti promet u IT industriji, kao i da će ostali pokazatelji imati pozitivan trend.
eKapija: Kakav je to rezultat kada se uporedi sa zemljama u regionu?
- Srbija je imala najveće smanjenje u regionu, dva procenta, dok su Hrvatska, Bugarska i Slovenija smanjile stopu za 1%. Sve ostale zemlje unutar regiona centralne i istočne Evrope ostale su na istom nivou. Sa druge strane, s obzirom da je Srbija imala stagnaciju u protekle 3 godine, ovo suštinski znači da hvatamo korak sa pozitivnim trendom unutar regiona.
Hrvatska ima stopu nelegalnih softvera 63%, Slovenija 47%, tako da Srbija treba da zadrži fokus na zaštiti prava intelektualne svojine do bi dostigla prosek koji važi za region.
eKapija: Kakva su očekivanja za naredni period?
- Očekujemo da se pozitivan trend u ovoj oblasti nastavi, što znači da imamo smanjenje stope piraterije za 2-3% svake godine. Naša aspiracija je da u trogodišnjem periodu smanjimo stopu za 10%, jer bi to značilo značajan pomak i donelo brojne i vidljive pozitivne promene.
eKapija: Šta vidite kao najveći problem široko raširene piraterije u Srbiji, koji su osnovni uzroci takvog stanja?
- Postoje tri osnovna uzroka piraterije: piraterija u distributivnom kanalu, piraterija u potrošačkom segmentu, koja predstavlja suštinski istu vrstu problema kao i filmska ili muzička piraterija i sa sve širom upotrebom Interneta ima sve veći opseg i piraterija u biznis sektoru gde softver predstavlja alatku za produktivnost koja bi trebalo da bude tretirana kao bilo koja druga imovina.
- U ovom trenutku, izdvajanja za softver zauzimaju manje od 10% IT potrošnje, što znači nesrazmerno mali deo ukupnog troška IT infrastrukture. Važno je razumeti da ulaganje u softver nije trošak, već investicija koja se vraća i koja pomaže firmama da povećaju svoju produktivnost i unaprede poslovanje. Tako da, pored zakonskih okvira koji se moraju poštovati, postoje i poslovni "razlozi za" investiciju u odgovarajuće softverske programe.
eKapija: Koliki je ukupan godišnji gubitak u javnim prihodima Srbije zbog piraterije softvera?
- Istraživanja pokazuju da smanjenje stope nelegalnih softvera za 10% znači 29 mil USD više od poreza u državnom budžetu. Ova sredstva se uključuju u javnu potrošnju i podstiču ekonomiju zemlje.
Tokom 2011, Srbija je imala 4,7 mil USD povećanje PDV-a od prodaje softvera, a prvi kvartal 2012. govori da se ovaj progres nastavlja. Ostali indikatori rasta su takođe pozitivni, tako da je realno očekivati nastavak u pozitivnom pravcu.
eKapija: Legalizacija softvera ne znači samo poštovanje autorskih prava, već podrazumeva i otvaranje novih radnih mesta. Koliko novih radnih mesta znači smanjenje softverske piraterije za 2%?
- Bez obzira na krizu, IT industrija u Srbiji je aktivna i rezultira povećanjem zaposlenosti. Procena je da smanjenje stope nelegalnog softvera prati otvaranje 12.000 novih radnih mesta. I to ne bilo kakvih radnih mesta, već zaposlenja za visoko školovane kadrove, na poslovima koji su dobro plaćeni, koji će mlade talente zadržati u zemlji…
- Ovo smanjenje od 2% za rezultat ima povećanje od 3% u ukupnom broju zaposlenih u IT sektoru. Pored toga, rast prodaje softvera je 1, 5%, rast IT usluga 1,7%, povećanje prometa u IT industriji u 2012. je 30 mil USD.....
- Ukratko, razvoj IT industrije ima višestruki efekat - to je motor ekonomskog rasta svake progresivno orijentisane zemlje. Kao jedna od najvećih IT kompanija u Srbiji, smatramo da je naš zadatak da uzmemo učešće i na svaki način doprinesemo razvoju IT industrije u Srbiji. Kontinuirano radimo na razvijanju naše partnerske mreže, koja obuhvata 900 domaćih IT kompanija. Danas, učešće naše partnerske mreže čini gotovo 50% ukupne IT industrije Srbije i to u kategorijama broja zaposlenih, poslovnog prihoda, dodate vrednosti i ukupnog kapitala.
eKapija: Šta je to što "Microsoft" radi kako bi smanjio stopu piraterije u Srbiji i koje mere će dovesti do daljeg smanjenja?
- Prvo, mi vršimo kontinuiranu kontrolu prodajnog kanala, koja ima za cilj da minimalizuje ovaj izvor piraterije. Važno je da kupac, kada se obrati firmi- prodavcu ili ode u prodavnicu da kupi računar, dobije odgovarajuće i relevantne informacije i bude upoznat sa potencijalnim rizicima nelegalnog softvera i prednostima originala ... Značajno investiramo i u edukaciju i sarađujemo sa našim partnerima, kako bi u potpunosti ispratili ovaj proces. Drugo, trudimo se da softver učinimo dostupnim studentima i preduzetnicima, da ih podstaknemo i podržimo da koriste originalni softver za svoj rad. Postoji dosta programa, kao što su live@Edu, Biz Spark itd, koji su okrenuti ovim ciljnim grupama. I treće, sarađujemo sa državom, nastojeći da budemo relevantan i stabilan partner, sa zajedničkim ciljem da obezbedimo napredak u zaštiti prava intelektualne svojine i razvoju IT industrije, jer je to relevantan deo budućeg ekonomskog razvoja Srbije.
eKapija: Kakva je uloga Vlade Srbije i koliko vam država pomaže u borbi protiv piraterije? Sa kojim državnim institucijama sarađujete i kako ste zadovoljni tom saradnjom?
Piraterija nije "Microsoft" pitanje, to je pitanje društva, pitanje zemlje i njene ekonomije. Ona se reflektuje na mnogo industrija, ne samo softversku ...
Rezultat koji je postignut u 2011. godini je dobar korak napred i posledica je fokusa Vlade Republike Srbije na oblast zaštite intelektualne svojine. Pri tome, ključnu ulogu ima Poreska uprava, koja je preuzela liderstvo u promovisanju značaja legalnog poslovanja i osnovala Posebnu jedinicu za kontrolu legalnosti softvera. Ova jednica je aktivna poslednjih godinu i po dana i rezultat u smanjenju stope piraterije, koji je postignut, u najvećoj meri je posledica njihovih napora.
Više državnih isntitucija je uključeno u regulisanje ove oblasti, i veoma je važno da svi koji su u procesu imaju zajednički fokus i cilj. U ovom trenutku, verujemo da je prioritet jače sprovođenje zakona koji regulišu oblast zaštite intelektualne svojine. Već je primetan pomak u značaju koji zaštita intelektualne svojine trenutno ima na agendi Vlade, kao i da je kreiran određeni nivo svesti, i to ne samo u javnom i poslovnom sektoru, nego i među potrošačima.
eKapija: Istraživanje "Microsofta"(Misteriozni Shopper) u Srbiji je pokazalo da su kompanije koje prodaju IT hardver i softver jedan od izvora piraterije. Kako komentarišete tu činjenicu?
- Mi radimo istraživanje pod nazivom "tajni kupac" kao stalnu aktivnost. Ovo je jedan od načina na koji kontrolišemo naš prodajni kanal i kojim se suprotstavimo takvom izvoru piraterije. Cilj nam je da zaštitimo naše potrošače, obezbedimo im relevantne informacije o prednostima originalnog softvera i potencijalnim rizicim piratske verzije.
eKapija: Koje su prednosti korišćenja legalnog softvera, kako biste objasnili građanima u Srbiji zašto da kupe original programe?
- U potrošačkom segmentu, razvili smo studiju koja pokazuje da neoriginalni softver donosi 30-40% više virusa, spamova i sl. Dakle, prvi razlog za potrošača je sigurnost - možete izgubiti podatke, broj kreditne kartice, to je glavna pretnja. Drugi razlog je kvalitet, koji je garantovan od strane "Microsoft"-a i uvek na najvišem mogućem nivou. I treći razlog je odnos sa "Microsoftom", u smislu update-a programa, update-a antivirusnih zaštita. Potrošači su potpuno nezaštićeni ukoliko rukuju softverom koji nije original i treba da se rukovode ovim ciljem.
I.B.
Microsoft software doo Beograd
Microsoft Corporation Washington
Vlada Republike Srbije
World Trade Organization Geneva
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora