Marko Vučetić, direktor Srpske IT Asocijacije: Od turbulencije do stabilizacije - kako da IT sektor u Srbiji ostane konkurentan?
Izvor: eKapija
Petak, 21.11.2025.
09:59
Petak, 21.11.2025.
09:59
(Foto: Goran Zlatković)
O situaciji na tržištu razgovarali smo sa Markom Vučetićem, direktorom Srpske IT Asocijacije, koji ističe da je ključ za stabilnost i dalji razvoj sektora ulaganje u talente, naročito mlade programere, kao i stvaranje predvidivog poslovnog okruženja. Prema njegovim rečima, naši IT stručnjaci predstavljaju pravo blago zemlje, jer svojim znanjem, iskustvom i inovativnošću ne samo da pokreću kompanije, već i postavljaju nove standarde na tržištu rada, poput fleksibilnog rada i dodatnih beneficija. Istovremeno, stabilan poreski sistem omogućava privlačenje stranih investicija i dugoročno planiranje, što Srbiji daje šansu da se pozicionira kao konkurentna IT destinacija u regionu i šire.
Kako biste opisali trenutno stanje IT industrije u Srbiji? Gde smo u odnosu na ranije godine?
- Rekao bih da je trenutna situacija za nijansu bolja, pre svega kada se gledaju sajtovi za zapošljavanje. U 2023. godini je u odnosu na 2022. zapošljavanje bilo drastično smanjeno, broj oglasa je padao i 50% u 2023. godini. Zatim, u 2024. u odnosu na 2023. godinu pad je bio još 30%. U toku 2025. godine beležimo takođe pad, ali znatno manji, do 5%. To nije dramatično. I na globalnom nivou statistike pokazuju blagi rast u zapošljavanju. Nakon pada broja oglasa 2023, u 2024. se beleži minimalni rast, ali taj trend ne može brzo da se vrati na nivo iz 2021. kada je bilo mnogo oglasa.
Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi sa kojima se IT kompanije u Srbiji danas suočavaju?
- Prvi izazov je AI. Kompanije preusmeravaju budžete na nove AI timove i projekte, kao i na data analitiku i sajber bezbednost, koja je postala ozbiljna tema zbog povećanja broja sajber napada u poslednjim godinama. A najveći izazov domaćeg tržišta je da ostanemo cenovno konkurentni, što omogućava nove projekte, zapošljavanje i privlačenje novih kompanija. Naši konkurenti su sada zemlje poput Poljske, Rumunije i Bugarske. Globalno, mnoge zemlje uvode sisteme koji privlače IT kompanije, a naša asocijacija radi na tome da tržište Srbije ostane cenovno povoljno i privlačno za nove investicije.
Vlada je letos ukinula Uredbu o podsticajima za poslodavce koji zapošljavaju novonastanjena lica. Da li je bilo posledica po poslovanje IT kompanija u Srbiji?
- Ti potresi su svakako uticali na IT kompanije i pokvarili su sliku o predvidivom poreskom sistemu na kojem moramo da insistiramo. Takođe su povećali cenu rada, što je veoma važno da se u zajednici objasni. Dakle, mi ne insistiramo na smanjenju plata zaposlenima, naprotiv, želimo da plate rastu. Ali istovremeno moramo da uspostavimo stabilan i konkurentan sistem, koji može da parira drugim državama. Ne možemo biti skuplji od Poljske, koja je članica Evropske unije, dobro pozicionirana i ima kvalitetne talente. Moramo da znamo koju poziciju zauzimamo na tržištu, da na toj poziciji dosledno radimo i da na osnovu toga ostvarujemo prihod i profit.
Kakva je situacija kada je reč o kadrovima u IT sektoru u Srbiji, da smo dovoljno konkurentni da zadržimo domaće talente?
- Mi nismo zabeležili odlaske naših programera van tržišta. Imamo strane IT stručnjake koji se relokuju kod nas i određeni broj stranaca koji odlaze iz Srbije, ali taj broj za sada nije značajan. Treba, međutim, biti oprezan i voditi računa o tome – naši ljudi za sada uglavnom ostaju, što je izuzetno važno. Kao asocijacija, trudićemo se da stvorimo tržište koje će, ako ne idealno, biti makar stabilno i povoljno za naše programere.
Volim da kažem da su naši programeri pravo blago ove države – svojim znanjem, iskustvom i onim što rade daju ogroman doprinos. Oni su, zapravo, uneli i neke nove trendove na tržište rada, poput rada od kuće, dodatnih beneficija i fleksibilnosti, koje su zatim počele da preuzimaju i druge industrije.
Koliko su IT kompanije u Srbiji spremne za sledeću fazu digitalne transformacije, posebno kada govorimo o primeni veštačke inteligencije u poređenju sa svetskim i evropskim tržištem?
- Moram da priznam da nemam preciznu statistiku – nismo radili istraživanje, ali primećujemo da se dosta ulaže. Ovo svakako mora biti prioritet, kako kroz asocijaciju, tako i unutar samih kompanija, jer je prilagođavanje AI ključna stvar, ne samo za pojedince, već i za same kompanije. Što budu spremniji za rad sa AI alatima i implementaciju u sistemima, to će biti konkurentniji na tržištu.
Bez AI-a u narednom periodu možemo samo zaostajati. Upravo tu vidim najveću priliku – imamo izuzetno kvalitetne i sposobne inženjere, i to je šansa da napredujemo kao IT zajednica i da se pozicioniramo na globalnoj tehnološkoj sceni.
Kako vidite budućnost IT sektora u Srbiji, šta je najvažnije za dalji razvoj?
- Za dalji razvoj IT sektora najvažnije su dve stvari: ulaganje u talente, posebno mlade programere, i predvidiv poreski sistem. Strani investitori moraju imati jasnu dokumentaciju za narednih pet godina kako bi mogli planirati poslovanje. Predvidiv sistem je ključan za konkurentnost Srbije u globalnoj borbi za velike korporacije. Moramo napredovati na tom planu, i u to ulažemo značajan napor, ne samo ja kao direktor Asocijacije, već i naš Upravni odbor i svi članovi uključeni u radne grupe.
Ivana Žikić

Pogledajte kompletan sadržaj tematskog biltena
"Klik do uspeha – Brzo. Digitalno. Pametno."
Pročitajte
Firme:
Srpska IT asocijacija
Tagovi:
Marko Vučetić
IT tržište
Digitalizacija
Tematski bilten Klik do uspeha Brzo Digitalno Pametno
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora