NavMenu

Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije protiv izgradnje u parku Ušće

Izvor: eKapija Sreda, 05.02.2025. 15:29
Komentari
Podeli
(Foto: Prirodnjački muzej)
Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije (UPAS) uložilo je zvanične primedbe na račun predloženog Urbanističkog projekta parka Ušće, ističući da planirane intervencije direktno ugrožavaju ekološke, kulturno-istorijske i društvene vrednosti ovog područja. UPAS naglašava da su Park Prijateljstva, obale Dunava i Save, kao i Veliko i Malo ratno ostrvo, prostori od izuzetnog značaja, čije očuvanje je definisano ključnim zakonskim i planskim dokumentima Republike Srbije i Grada Beograda.

Prema UPAS-u, projekat se suprotstavlja osnovnim principima zaštite zelenih površina, koji su propisani Prostornim planom Republike Srbije i Strategijom razvoja zelene infrastrukture Beograda, usvojenom u decembru 2023. godine. Ovi dokumenti naglašavaju apsolutnu zaštitu zelenih i otvorenih prostora, posebno unutar gradskog tkiva.

UPAS ističe da će realizacija projekta dovesti do seče oko 300 stabala u prvoj fazi izgradnje Akvarijuma, dok će stotine drugih stabala biti ugrožene zbog izgradnje Prirodnjačkog muzeja, Muzeja 21. veka, crpne stanice, pasarele, gondole i drugih sadržaja. Ukupno je dodaju, planirana izgradnja na oko 80.000 m², što, kako ističu, predstavlja značajan uticaj na ekosistem parka.

Iako se u tekstu projekta navodi da je park Ušće jedan od najvrednijih prostora Beograda, UPAS smatra da planirane intervencije ugrožavaju njegovu osnovnu funkciju.

- Gradnja podzemnih i nadzemnih objekata duž velikog dela parka, naročito u delu od Parka prijateljstva prema ruševinama Hotela Jugoslavija, suprotna je navedenim ciljevima očuvanja javnog interesa, prirodnih vrednosti i vizuelnog identiteta grada. Javni interes mora da bude očuvanje vazduha, vode i života, dok kulturne i graditeljske vrednosti treba da se ostvaruju na mestima sa manjim ekološkim značajem. Prostor je specifičan prema načinu nastanka – gotovo u potpunosti formiran pod antropogenim uticajem, počevši od polovine 20. veka, na mestu dotadašnje močvare. Arhitekta Branislav Jovin i inženjeri Petar Ljubičić i Stevan Milinković stvorili su osnovu za početak uređenja obala Novog Beograda - navodi se u njihovoj objavi.

UPAS naglašava da je park Ušće pejzažno-arhitektonski objekat od velike kulturno-istorijske i ekološke vrednosti, koji je nastao zahvaljujući složenim meliorativnim merama i pažljivom odabiru vrsta drveća. Zelene površine uređene u slobodnom pejzažnom stilu čine ovaj prostor jedinstvenim, a njihovo uništavanje bi imalo nepovoljne posledice po mikroklimu, biodiverzitet i kvalitet života građana.

Udruženje se oštro protivi usvajanju projekta u sadašnjem obliku i zahteva njegovu izmenu kako bi se osigurala potpuna zaštita prostornih, ekoloških i kulturno-istorijskih vrednosti.

UPAS predlaže da se planirani sadržaji dislociraju u druge delove grada koji imaju kapacitet da ih prime, bez ugrožavanja značajnih elemenata zelenila Beograda.

- Zahtevamo da se Urbanistički projekat izmeni tako da u potpunosti implementira zaštitu prostornih, ekoloških i kulturno-istorijskih vrednosti ovog područja, odnosno da se predvidi rekonstrukcija postojećeg parka tako što će se u potpunosti očuvati ukupna površina parka u kontaktu sa tlom i ukupna zelena nezastrta površina parka, da se izradi bioekološka osnova parka i da se sva stabla drveća koja su u bioekološkoj osnovi ocenjena kao dekorativna i u dobroj zdravstvenoj kondiciji sačuvaju i zaštite, i da se sačuvaju kulturne i ambijentalne vrednosti parka. Mišljenja smo da je ekološki, ekonomski i sa stručnog stanovišta potpuno neopravdano da se ekološki kapacitet Parka Ušće sa svim pojedinačnim primercima izuzetno vredne visoke vegetacije, narušava i degradira izgradnjom planiranih sadržaja koji će dovesti do seče više stotina stabala vredne visoke vegetacije i potpune promene mikroklimatskih uslova. Smatramo da je neophodno planirane sadržaje dislocirati i smestiti u prostore koji imaju kapacitet da ih prime, a u kojima neće naneti štetu značajnim elementima zelenila Beograda - navode iz Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Planirani objekat Prirodnjačkog muzeja predviđen je kao delimično ukopani, slobodnostojeći objekat, sa dva formirana nivoa . Objekat je planiran kao sastavni deo parka, sa zelenim, prohodnim i javno dostupnim krovom, koji se uzdiže postepenom denivelacijom od severozapadnog, jugozapadnog i jugoistočnog dela, ka središnjem, severoistočnom delu, orijentisanom ka reci, do visine 9,34 m, čineći tako neprekinutu zelenu površinu parkovskog prostora. Ulaz u objekat muzeja nalaziće se na središnjem, težišnom delu objekta u najužoj zoni, sa nivoa prizemlja, u okviru pristupnog platoa koji spaja Bulevar Nikole Tesle sa šetalištem uz obaloutvrdu. Sam objekat je pozicijom ulaza i otvorenog, javnog prolaza u nivou partera funkcionalno podeljen u dva krila, severozapadno i jugoistočno, koji su u nivou podzemne etaže i galerijskog prostora povezani. Severozapadno krilo predstavlja izložbeni prostor u punoj visini objekta (dve etaže), dok jugoistočno krilo predstavlja radni deo u prizemlju , odnosno muzejske depoe u podzemnoj etaži.

Novi prirodnjački muzej će biti objekat sa tri formirana nivoa – podzemnim nivoom (P01), nivoom prizemlja (PR) i nivoom galerije (GP). Osnovnu prostornu organizaciju muzeja činiće ulazni hol, depoi muzeja (pozicionirani u desnom krilu objekta, gledano ka reci), izložbeni prostor (pozicioniran u levom krilu objekta, gledano ka reci), administrativni prostor (pozicionirane celom dužinom fasade orijentisane ka reci), centralna biblioteka i kafe/restoran, kao i garaža – pozicionirana levo od izložbenog prostora na koti -3,50 (gledano ka reci).

Prostor ispred fasade (severna strana objekta, prema Dunavu) osmišljen je kao eksperimentalna bašta koja osim estetskih vrednosti čini i tampon zonu između šetališta (keja) i objekta Prirodnjačkog muzeja. Prema idejnom projektu, a u skladu sa konkursnim rešenjem, predviđena je aleja listopadnog drveća koja čini glavnu aksu na području parka Ušće. Sadnja dvoredne aleje se predviđa celom dužinom staze na potezu od Brankovog mosta do Akvarijuma, osim na području kulturnog dobra - Parka prijateljstva gde već postoji dvoredna aleja platana. Osim sadnje novih stabala, predviđeno je i presađivanje već zasađenih mladica (sa površine na kojoj je pozicioniran objekat Prirodnjačkog muzeja) na nove pozicije predviđene projektom.
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.