NavMenu

Menja se izgled Kosančićevog venca - Gradiće se Đumrukana, Gradska galerija, Memorijalni centar Narodne biblioteke, kosi lift, stanovi...

Izvor: eKapija Sreda, 15.07.2020. 09:06
Komentari
Podeli
Planirane namene površina (Foto: Beograd.rs/ Izmene i dopune plana detaljne regulacije/ Urbanistički zavod Beograda)Planirane namene površina
Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gradske uprave grada Beograda, stavio je na javni uvid izmene i dopune plana detaljne regulacije prostorne celine Kosančićev venac. Planom je predviđena gradnja novih ustanova kulture, objekata za stanovanje i promenade. Reč je o delu prostorne celine između ulica: Karađorđeve, Velikih stepenica i Kosančićevog venca.

Izmene plana imaju, između ostalog, kao ciljeve stvaranje uslova za realizaciju novih pešačkih komunikacija i povezivanje Karađorđeve i ulice Kosančićev venac, gradnju Gradske galerije, čije je rešenje pribavljeno kroz urbanističko-arhitektonski konkurs i Memorijalnog centra Narodne biblioteke.

Prostorna kulturno - istorijska celina Kosančićev venac, istorijska urbana celina u Beogradu, proglašena je 1971. godine za Kulturno dobro, kao područje najstarijeg kompaktnog srpskog naselja u varoši Beograda, kao prvi razvijeni upravni, kulturni, duhovni i ekonomski centar Beograda u obnovljenoj srpskoj državi i kao deo savremenog Beograda sa osobenim ambijentalnim i likovnim kvalitetima.

- Stoga se, u cilju očuvanja spomeničkih vrednosti područja Plana, prilikom planiranja namena vodilo računa da se u najvećoj mogućoj meri očuvaju i unaprede spomeničke vrednosti prostora, pre svega karakter i ambijent najstarijeg gradskog prostora posebnih kulturno-istorijskih, arhitektonsko-urbanističkih i ambijentalnih vrednosti - navodi se u planu.

Površina obuhvaćena planom iznosi oko 2 ha, a kako stoji u dokumentu, bruto površina objekata i kompleksa javnih službi umesto sadašnjih 6.500 m2 iznosiće 20.800 m2, dok će površina za stanovanje (zone S1 i S5) sa sašadnjih 1.000 m2 biti povećana na 5.780 m2.


Velike stepenice

Zbog velike prirodne denivelacije između platoa Kosančićevog venca i Karađorđeve (od 18 do 25m) pešački tokovi su se, kroz istoriju, odvijajali stepenicama. Pravac Velikih stepenica je jedan od н ajstarijih tragova nekadašnje urbane matrice.

U tom kontekstu ovim Planom planirana su i nova stepeništa za potrebe pešačke komunikacije između grebena i priobalja reke Save, kao i javni liftovi. Lift koji je planiran uz Velike stepnenice, a kojim se povezuju kote od okvirno 86 mnv do okvirno 91.45 mnv (planirana pešačka promenada) predviđeno je dimenzionisati tako da u njega stane minimalno jedna osoba sa biciklom. Tokom dalje razrade, navodi se u planu, potrebno je razmotriti ozelenjavanje prostora oko Velikih stepenica.


Male stepenice

U okviru građevinske parcele SP7-2, orijentacione površine 476,9 m2 planira se stepenište i vertikalno šinsko vozilo (kosi lift), koji povezuju Karađorđevu ulicu na koti 77 mnv i platoa ispred gradske Galerije na koti 91 mnv, pešački pristup podzemnim etažama objekta Gradske galerije i infrastrukturna veza objekta Gradske galerije sa Karađorđevom ulicom.


Ustanove kulture

U okviru granica Plana planiraju se četiri reprezentativne ustanove kulture: Multifunkcionalni objekat kulture Đumrukana, Centar za kulturu Male stepenice, Gradska galerija Kosančićev venac i Memorijalni centar Narodne biblioteke.

Kako se navodi u planu, predviđena je rekonstrukcija porušenog objekta Đumrukane i izgradnja novog objekta u zaleđu, sve u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Na građevinskoj parceli koja je previđena za Centar za kulturu Male stepenice, planira se izgradnja jednog objekta ili više objekata razuđene osnove.

Na parceli kojoj pripada Gradska galerija Kosančićev venac planira se izgradnja jednog objekta na građevinskoj parceli.

Kada je reč o Memorijalnom centru Narodne biblioteke, na građevinskoj parceli planira se izgradnja jednog objekta i konzervacija i prezentacija ostataka Narodne biblioteke - formiranje otvorenog javnog prostora memorijalnog karaktera. Detaljnije o tome kako će izgledati pogledajte u posebnom tekstu.


Objekti za stanovanje

Stambeni objekti planirani su u okviru dve zone S1 i S5.

U okviru zone S1 (katastarske parcele u Ulici Kosančićev venac, kućni brojevi 21, 23 i 25) planirani su objekti porodičnog stanovanja koji mogu imati maksimalno 4 stana. Na svakoj građevinskoj parceli gradi se jedan stambeni objekat.

Zona S5, odnosno mikrolokacija na uglu Kosančićevog venca i Velikih stepenica (danas Sigmaprojekt) predviđena je za višeporodično stanovanje.

- Kroz adekvatnu analizu urbanistički prostornih i ambijentalnih vrednosti prostora, moguće je ponuditi jedinstveno rešenje uređenja prostora sa izgradnjom novog objekta, koje će svojim estetskim vrednostima i volumetrijom unaprediti postojeće stanje i doprineti vizuelnim i funkcionalnim karakteristikma prostora - navodi se u planu.

Planom je previđeno i obavezno je raspisivanje i sprovođenje urbanističko – arhitektonskog konkursa za deo obuhvata Plana koji čini prostor Velikih stepenica, zelene površine – pešačke komunikacije – promenade, integrisane kolsko-pešačke staze, ustanove kulture Multifunkcionalni objekat kulture Đumrukana i ustanove kulture Centar za kulturu Male stepenice.

Naručilac izrade plana je MD International, obrađivač je Urbanistički zavod Beograda, a javni uvid traje do 29. jula 2020. godine.

I. Milovanović
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Kosančićev venac predstavlja naseljeno područje koje gleda na reku Savu, i prostire se od Kalemegdanske tvrđave do Brankovog mosta.

Istorija
Kosančićev venac predstavlja područje najstarijeg kompaktnog naselja u Beogradu sa sačuvanim starim rasterom spontano nastalih ulica, starim uličnim zastorom, drvoredima i ambijentom sa velikim brojem starih kuća i javnih građevina koje dokumentuju istorijski razvoj ovog dela Beograda od prve polovine 18. veka kada je izvršena rekonstrukcija nasleđenog kasnosrednjevekovnog naselja do današnjih dana. U okvire Kosančićevog venca spadaju istorijska mesta sa nalazima naselja i nekropole rimskog Singidunuma, kao i prva predgrađa izvan nekadašnjih okvira grada.

Ovaj deo naselja nalazio se ispod gradskog foruma (na prostoru današnje Narodne banke) na kome se nalazio Jupiterov hram o čijem postojanju svedoče nalazi žrtvenika. Ispod Foruma, na mestu stare Bogoslovije, nalazile su se javne gradske terme.

Najstarije građevine do danas sačuvane potiču iz perioda između Drugog srpskog ustanka 1815. i predaje ključeva Beograda knezu Mihailu 1867. Sačuvano je malo objekata. Najznačajnije su one koje su imale državno-administrativni i verski karakter — Saborna crkva i Konak kneginje Ljubice. Saborna crkva podignuta je četrdesetih godina devetnaestog veka kao jednobrodna klasicistička građevina sa baroknim zvonikom. Konak kneginje Ljubice nastao je 1829-30. godine pod uticajem balkanske tradicije i savremenih evropskih stilova.

Ipak, Kosančićev venac je postao organizovanije naselje tek nekoliko decenija kasnije, pošto su Turci napustili Beograd. Najuže povezan sa Knez Mihailovom ulicom, Obilićevim vencem i Beogradskom Tvrđavom, na Kosančićevom vencu su, u početku, kuće podizane bliže Sabornoj crkvi, a zatim je naselje krenulo da se širi. U devetnaestom veku, Kosančićev venac, sa ulicom Kralja Petra u kojoj su se nalazile glavne ustanove tadašnje nove srpske države, je bio društveni, kulturni i trgovinski centar Beograda. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.