Strategija za srpski agrar
Srpski agrar dobio je krovni dokument - Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja za narednih deset godina. U resornom ministarstvu kažu da je prioritet postizanje takozvanog "tri ka": kvantitet, kvalitet i kontinuitet.
Da bi se sačuvalo selo, država mora da zaštiti ratare, voćare i povrtare, odnosno omogući veće subvencije. Ko je sve odgovoran za nekonkurentnu agrarnu proizvodnju kod nas i sve veći uvoz poljoprivrednih proizvoda?
Nekada su obronci Jelice i Golije, i ivanjički kraj bili pod poljima krompira. Gajio se vrhunski semenski krompir za naše tržište, ali i za izvoz.
Međutim, povrtar iz Zablaća kod Čačka Mirko Zarić kaže da je to upropašćeno i da se uglavnom 90 odsto semena uvozi iz Holandije pošto nema domaćeg semenskog materijala.
Drago Milošević sa Agroekonomskog fakulteta u Čačku rekao je da je poljoprivreda došla u jedan zavistan, podređen položaj jer ako nemate svoju sortu, hibrid onda ste zavisni od inostranog faktora.
Slična je situacija i s ovogodišnjim rodom krompira za ishranu. Desetkovan je zbog poplava, ali i loše zaštite.
Proizvođač iz Guče Ratko Vukićević rekao je da nikako ne bi trebalo raditi na povećanju površina već svakako na povećanju prinosa jer su tu velike rezerve.
- Sa boljom obradom zemljišta, sa boljom tehnologijom i boljom zaštitom, mi možemo skoro duplirati proizvodnju krompira u Srbiji na istim površinama - naveo je Vukićević.
Roba iz uvoza je jeftinija, jer imaju jeftiniju radnu snagu, bolju tehnologiju i veće podsticaje za poljoprivrednike. Pored krompira, uvozimo i krastavac iz Turske, pasulj iz Egipta i Argentine, kruške iz Južne Amerike.
Andra Milojić iz Zavoda za statistiku kaže da je u periodu januar - jun 2014. za uvoz voća i povrća dato 123 mil EUR, a za krompir u periodu januar - jun dali su 5,3 mil EUR i uvezen je iz Holandije i Nemačke.
Stručnjaci kažu da moramo da čuvamo svoje sorte i hibride. Podsećaju, svi se kunu u seljaka a, kada treba da mu pomognu, prepuste ga surovom tržištu i uvozničkom lobiju.
Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije rekao je da državna administarcija treba da donese odluku i primeni reorganizaciju proizvodnje, što znači da će na određeni način biti stimulisani određeni delovi Srbije za proizvodnju.
- Ako pričamo o višnjama, šljivama, krompiru, luku to ne znači da neko neće moći da sadi i seje šta misli da terba, ali neće biti prepoznat kao proizvođač od strane države. Da podsetim, da svega 4, 8% poljoprivrednog zemljišta je pod voćnjacima, a svega oko devet odsto pod povrtnjacima - naveo je Budimirović.
Nadležni kažu da će učiniti sve da zaštite poljoprivrednike. Zato su, podsećaju, carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda od 10 do 30%.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković rekla je da će država učiniti sve što je u njenoj moći da kontroliše nastup prerađivača i uvoznika da zaštiti naše poljorivrednike u onoj meri u kojoj je to moguće da ne bi bili u podređenoj poziciji u odnosu na robu koja stiže iz uvoza.
Tajna uspešne poljoprivredne proizvodnje u Evropskoj uniji je u visokim subvencijama. One su bar četiri puta veće nego u Srbiji, a dodatno se subvencioniše i izvoz.
Pored toga, uspeh garantuje i dobra stara evropska praksa da su farmeri uglavnom vlasnici silosa i mlinova, hladnjača, mlekara i klanica, što znatno uvećava njihove prihode.
Da bi se sačuvalo selo, država mora da zaštiti ratare, voćare i povrtare, odnosno omogući veće subvencije. Ko je sve odgovoran za nekonkurentnu agrarnu proizvodnju kod nas i sve veći uvoz poljoprivrednih proizvoda?
Nekada su obronci Jelice i Golije, i ivanjički kraj bili pod poljima krompira. Gajio se vrhunski semenski krompir za naše tržište, ali i za izvoz.
Međutim, povrtar iz Zablaća kod Čačka Mirko Zarić kaže da je to upropašćeno i da se uglavnom 90 odsto semena uvozi iz Holandije pošto nema domaćeg semenskog materijala.
Drago Milošević sa Agroekonomskog fakulteta u Čačku rekao je da je poljoprivreda došla u jedan zavistan, podređen položaj jer ako nemate svoju sortu, hibrid onda ste zavisni od inostranog faktora.
Slična je situacija i s ovogodišnjim rodom krompira za ishranu. Desetkovan je zbog poplava, ali i loše zaštite.
Proizvođač iz Guče Ratko Vukićević rekao je da nikako ne bi trebalo raditi na povećanju površina već svakako na povećanju prinosa jer su tu velike rezerve.
- Sa boljom obradom zemljišta, sa boljom tehnologijom i boljom zaštitom, mi možemo skoro duplirati proizvodnju krompira u Srbiji na istim površinama - naveo je Vukićević.
Roba iz uvoza je jeftinija, jer imaju jeftiniju radnu snagu, bolju tehnologiju i veće podsticaje za poljoprivrednike. Pored krompira, uvozimo i krastavac iz Turske, pasulj iz Egipta i Argentine, kruške iz Južne Amerike.
Andra Milojić iz Zavoda za statistiku kaže da je u periodu januar - jun 2014. za uvoz voća i povrća dato 123 mil EUR, a za krompir u periodu januar - jun dali su 5,3 mil EUR i uvezen je iz Holandije i Nemačke.
Stručnjaci kažu da moramo da čuvamo svoje sorte i hibride. Podsećaju, svi se kunu u seljaka a, kada treba da mu pomognu, prepuste ga surovom tržištu i uvozničkom lobiju.
Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije rekao je da državna administarcija treba da donese odluku i primeni reorganizaciju proizvodnje, što znači da će na određeni način biti stimulisani određeni delovi Srbije za proizvodnju.
- Ako pričamo o višnjama, šljivama, krompiru, luku to ne znači da neko neće moći da sadi i seje šta misli da terba, ali neće biti prepoznat kao proizvođač od strane države. Da podsetim, da svega 4, 8% poljoprivrednog zemljišta je pod voćnjacima, a svega oko devet odsto pod povrtnjacima - naveo je Budimirović.
Nadležni kažu da će učiniti sve da zaštite poljoprivrednike. Zato su, podsećaju, carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda od 10 do 30%.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković rekla je da će država učiniti sve što je u njenoj moći da kontroliše nastup prerađivača i uvoznika da zaštiti naše poljorivrednike u onoj meri u kojoj je to moguće da ne bi bili u podređenoj poziciji u odnosu na robu koja stiže iz uvoza.
Tajna uspešne poljoprivredne proizvodnje u Evropskoj uniji je u visokim subvencijama. One su bar četiri puta veće nego u Srbiji, a dodatno se subvencioniše i izvoz.
Pored toga, uspeh garantuje i dobra stara evropska praksa da su farmeri uglavnom vlasnici silosa i mlinova, hladnjača, mlekara i klanica, što znatno uvećava njihove prihode.
Firme:



Tagovi:
semenski krompir
Golija
Jelica
Mirko Zarić
Zablaće
Drago Milošević
Agroekonomski fakultet u Čačku
Ratko Vukićević
Andra Milojić
Nenad Budimović
Snežana Bogosavljević Bošković
izvoz voća
izvoz povrća
uvoz voća
uvoz povrća
agrar
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.