Spoj adrenalina i prirodne lepote - U pribojskom selu Krnjača u junu će biti otvorena dva kampa za poklonike aktivnog turizma



- Dva kampa u blizini penjališta Ponor i Šjuteska, koja su do sada razvijani za logističku podršku takmičara, od juna će primati i rekreativce, istraživače, avanturiste – kaže za "eKapiju" Želimir Barić iz udruženja "Veliko lice".
Članovi ovog udruženja, koji se bave organizacijom takmičenja u Krnjači, žele da u saradnji sa Turističkom organizacijom Priboj, netaknutu pirodu i turističke potencijale ovog kraja predstave na nov način.
- Kampovi su napravljeni po svetskim standardima, obezbeđena je voda, a prošle godine u njima je boravilo 150 ljudi što je otprilike i njihov kapacitet. Taj broj može da bude i veći jer imamo saradnju sa meštanima, koji su radi da se uključe i ponude svoje domove za smeštaj dodatnog broja učesnika u kampu, kao i onih koji nisu navikli da spavaju pod šatorima.
Kampovi će biti otvoreni od juna do avgusta. Smešteni su na 10 minuta šetnje od sela Krnjača i jedan od drugog odvojeni oko 500 metara. Osim penjanja i uživanja u nedirnutoj prirodi u kojoj su zastupljene endemske vrste flore i faune, za goste kampa na raspolaganju će biti i drugi sadržaji. Organizovaće se 3 vrste radionica: grnčarije, u okviru koje je obuhvaćen čitav proces od pronalaženja gline, njene obrade, modelovanja i pečenja u primitivnoj peći, fotografske i video radionice inspirisane prirodom i sportom na otvorenom, kao i kursevi orjentisanja u prirodi i pešačke ture sa obukom kako prepoznati lekovito bilje, ispravno ga sakupljati, sušiti i konzervirati.
Gosti imaju mogućnost da se bave i kanjoningom, hukingom, vožnjom planinskim biciklama, speleologijom ili jednostavno uživaju u tradicionalnoj srpskoj kuhinji.

Poseban naglasak će, kaže Barić, staviti na family, pet i kids frendly ture.
- Svako će za sebe odabrati neku aktivnost: deca će imati svoj mini kamp gde će učiti kako se može napraviti sklonište, postaviti šator. Ideja je da kroz radionice posetioci koji se ne bave penjanjem pronađu zanimljiv način da ispune svoje vreme. Svakako će najinteresantnije biti samim penjačima jer je do sad urađeno 60 smerova za penjanje – 20 na Ponoru u 40 na Šjuteski.
Lepota prirode, raznovrsnost smerova, konfiguracija stena i njihov kvalitet izdvajaju ova penjališta od ostalih u Srbiji. Reč je o mladim krečnjačkim stenama, na kojima se može napraviti i do 2.000 pravaca za penjanje, što je raritet ne samo u Srbiji već i regionu. Uz malo truda i energije, smatra Barić, Šjuteska i Ponor će postati penjališta svetskog glasa.
Iz godine u godinu raste i interesovanje stranaca da se oprobaju na stenama u Krnjači. "Veliko srce" je do sada organizovalo 3 državna prvenstva i jedno takmičenje tokom otvaranja penjališta Šutjeska 2012, a ove godine 19. i 20. jula, prvi put će probati da organizuju i međunarodni "okršaj" penjača.
Ideja organizatora je i da razvijaju aktivni turizam na sasvim nov – ekološki način. Zaštita prirode je tako, na prvom mestu, pa ni penjanje ni bilo koja druga aktivnost se ne smeju raditi na uštrb prirode.
- Cilj nam je da eksploatišemo prirodu tako da je ne degradiramo već nadogradimo, i da se energija koju uložimo vrati nama. Bićemo možda jedino mesto gde gost nije uvek u pravu, jer će svaka aktivnost na štetu prirode biti zaustavljena, ma koliko gost želeo nešto da uradi.
U okviru kampa će biti organizovane i edukativne radionice, jer je ekološki momenat značajno implementirati dok je ovaj vid turizma na ovom lokalitetu još u povoju.
GPS ture

Kako bi promovisali aktivni turizam, članovi udruženja "Veliko lice" zajedno su sa drugim poklonicima prirode i avanturizma pokrenuli sajt gumno.net, kroz koji svaki posetilac može da istražuje različite preporučene domaćine, programe i mesta iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije.
U budućnosti će biti organizovane i tzv. GPS ture. Sa smart telefonom učesnici će biti obavešteni gde se nalaze u odnosu na određeno odredište, koliko vremena im treba do narednog, na koji način je moguće stići do tamo, ali će i domaćini koji čekaju goste takođe biti informisani gde su gosti i koliko im veremene ostaje za pripremu da ih ugoste.
Neke staze su već obeležene na ovaj način i organizatori ih zasada testiraju "na svojoj koži" kako bi se ustanovili detalji, a od naredne godine trebalo bi da budu dostupne za sve.
Ledena pećina
Pribojsko selo Krnjača, poznato je po čuvenoj Ledenoj pećini. Legenda kaže, da su pećinu slučajno pronašli nakon što je lokalnom agi nestao konj.
Led iz pećine eksploatisao se dok još nije bilo mogućnosti da domaćinstva nabave frižidere, a koristio se i za rashlađivanje na vašarima pre elektrifikacije, i prenosio u obližnja Pljevlja.
U pećini su pored životinjskih nađeni i ljudski ostaci koji nisu u potpunosti istraženi, zbog čega pećina još nije otvorena za javnost.
I.B.