Zaustavljen projekat regulacije Dunava duž granice Srbije i Hrvatske

(Foto: Aleksandar Parezanović)

Ekološka međunarodna organizacija WWF podseća da Agencije za vodne puteve Hrvatske već izvesno vreme vrši pritisak da taj deo Dunava, ukupne dužine 53 kilometra duž granice između Srbije i Hrvatske, bude regulisan zbog unapređenja plovidbe.

Odluka Agencije da odustane od projekta odlična je vest za prirodu "evropskog Amazona". Zajedno sa svojim partnerima, WWF se nada da će vlade država budućeg rezervata biosfere, umesto regulacija, obratiti više pažnje na potrebne restauracije vlažnih staništa.

Takav projekat bi, kako se ističe, bitno ugrozio vlažna staništa od međunarodnog značaja: Park prirode Kopački rit u Hrvatskoj, ali i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji.

- Stopiranje projekta regulacije Dunava i očuvanje ovih vlažnih područja od međunarodnog značaja predstavlja veliki korak u zaštiti prirode - smatra direktorka programa WWF-a u Srbiji, Duška Dimović.

Odluka je rezultat zajedničkih aktivnosti međunarodnih organizacija za zaštitu prirode: WWF-a, "EuroNatur"-a, "Birdlife International", "Wetlands International", kao i lokalnih organizacija civilnog društva.

Zajedno sa brojnim partnerima, WWF već godinama upozorava na štetnost predviđenih radova naglašavajući važnost ekosistema Dunava i njegovih vlažnih staništa.

U samo mesec dana, te organizacije su 2012. godine prikupile više od 20.000 potpisa i predale peticiju tadašnjoj ministarki zaštite životne sredine i prirode Mireli Holi, uz molbu da vlada ne dozvoli uništavanje Dunava. Evropska komisija i Evropski parlament su se suprotstavili projektu regulacije, jer u suprotnosti sa zakonima EU.

Gornje Podunavlje u Srbiji i Kopački rit u Hrvatskoj sa susednim prekograničnim plavnim područjima u Nacionalnom parku Dunav-Drava u Mađarskoj predstavljaju najvredniji deo budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere "Mura-Drava-Dunav", koji se prostire kroz pet zemalja na ukupnoj površini od 800.000 hektara.

- Stoga odustajanje od preskupih, po prirodu štetnih i potpuno nepotrebnih regulacija predstavlja odličnu vest za zaštitu prirodnih vrednosti i održivi ekonomski razvoj tog područja - dodala je Dimovićeva.