Kad nema snega u Srbiji, kuda na skijanje
Utorak, 11.02.2014.
10:09
Vremenske prilike ove zime pokvarile su skijašima u Srbiji i okruženju mogućnost da uživaju u spustu ili slalomu. Najhladnije godišnje doba sa temperaturama koje ne pogoduju čak ni veštačkom snegu i nedostatak prirodnog snežnog prekrivača sveo je broj dana za vožnju skija ili borda na minimum. Naime, da bi topovi za nabacivanje veštačkog snega bili delotvorni, potrebna je temperatura od minus tri stepena Celzijusa i niža. Kako su meteorološke prilike ovih dana daleko primerenije proleću nego zimi, stiglo je razočarenje tradicionalnim posetiocima Kopaonika, Jahorine u Bosni i Hercegovini, Žabljaka u Crnoj Gori, skijališta u Bugarskoj – Boroveca, Pamporova...
Zaljubljenici u bele sportove sa dubljim džepom, međutim, mogu da priušte odlazak u centre gde ima snega, a ne nedostaje ni luksuza. Ušuškana u dolinama planinskih lanaca Austrije, Švajcarske ili Kolorada, u SAD, ova skijališta obavezno se nalaze na listama prestižnih destinacija i omiljena su među članovima kraljevskih porodica, filmskih i muzičkih zvezda, političara. Predstavljamo četiri mesta koja su rezervisana mesecima unapred:
Bad Gaštajn, Austrija
Bad Gaštajn je mestašce u blizini Salzburga, u istoimenoj austrijskoj provinciji. Nalazi se na severu Nacionalnog parka "Hohe tauern", koji je drugi po veličini u Evropi. Od 19. veka ovo zimovalište poznato je kao banja, a u vreme Bizmarka nosilo je epitet "banje za diplomate". Prvi ski-lift je postavljen posle Drugog svetskog rata i tada je počeo razvoj skijališnog turizma. Sredinom pedesetih godina prošlog veka Gaštajn je bio domaćin Svetskog kupa u alpskom skijanju. Turistički kompleks smešten je na visini od 1.000 metara nadmorske visine, dok se staze pružaju na visinama iznad 2.000 metara. Priroda je bila blagonaklona ovom delu Austrije, a čovek je dodao sve ono što je potrebno posetiocima: luksuzne hotele, kazina, butike najpoznatijih kreatora.
Sent Moric, Švajcarska
Sent Moric je, kako se najčešće opisuje u turističkim vodičima, švajcarski biser i jedno od najstarijih zimovališta na svetu. Smešten je na obali istoimenog jezera, u središtu Engadinske doline, na istoku Švajcarske, gde su prvi hoteli otvoreni polovinom 19. veka. Kuriozitet je da ima oko 5.000 stanovnika, ali i oko 3.000 sezonskih radnika. Nalazi se na 1.800 metara nadmorske visine i dva puta je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara – 1928. i 1948. godine.

Boravak u nekoj od desetina raskošnih vila ili hotela mora da se rezerviše nekoliko meseci unapred. Poznat je i kao zimovalište poznatih ličnosti iz celog sveta, pogotovu članova kraljevskih porodica.
Aspen, Kolorado, SAD
Aspen u Koloradu, u istoimenoj saveznoj američkoj državi, poznato je mesto za imućne. Dnevna karta za žičaru košta stotinak dolara. Međutim, oni koji su bili u Aspenu, kažu da vožnja po nekoj od 174 skijaških staza vredi svaki dolar dat za ski-pas. Do vrhova staza vozi više od 30 najsavremenijih, brzih a skoro bešumnih, otvorenih i zatvorenih žičara. Aspen je posebno omiljen među ekstremnim sportistima jer obiluje izuzetno strmim liticama i stazama označenim "crnom" bojom. Ovo zimovalište je najveći skijaški centar u SAD i bilo je domaćin Svetskog prvenstva u skijanju 1999. godine.
Kurševel, Francuska
Ušuškan u Tri doline u Alpima, blizu granice sa Italijom, Kurševel se redovno nalazi na listama najekskluzivnijih skijaških destinacija. Smešten je na 1.850 metara nadmorske visine i sa tri susedna mesta koja čine ovaj jedinstveni centar ima oko 600 kilometara staza za skijanje i 200 žičara. Staze su pokrivene i topovima, kojih je više od 600, pa ako priroda zakaže, ugođaj skijanja neće izostati. One su podeljene po bojama, od onih za početnike do teških za iskusne skijaše, i prostiru se na visinama od 1.500 do 1.800 metara nadmorske visine. Ski-pas košta više od 100 evra, a sobe u pojedinim hotelima moraju da se rezervišu i godinu dana unapred. Omiljen je među bogatašima jer se mali aerodrom nalazi na samo sat vožnje automobilom od centra.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 11.02.2014.)
Raška

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora