Kraj za "tašna-mašna" stečajne upravnike - Državne firme koje do kraja 2014. ne nađu kupca, odlaze u stečaj ili likvidaciju
Utorak, 05.11.2013.
09:54
Privatizacija preduzeća s državnim i društvenim kapitalom u Srbiji trebalo bi da se završi do kraja naredne godine. Izmenama zakona, firme koje do tada ne nađu kupca, idu na bubanj, odnosno u stečaj ili likvidaciju, a i propisi o stečaju biće promenjeni do Nove godine.
Cilj je, kažu u Ministarstvu privrede, da taj postupak bude transparentniji, odgovorniji, a prava radnika veća.
Nema sumnje da je Saša Radulović, koji je pre Ministarstva privrede vodio 14 preduzeća u stečaju, dobro upoznat sa problemima u toj oblasti. Ministar privrede ističe da stvari moraju da se menjaju.
Radulović kaže da više neće biti "tašna-mašna stečajnih upravnika".
Ključna promena je u tome da će prioritet za naplatu dugova, kada preduzeće ode u stečaj, imati radnici.
- Po novom zakonu o stečaju, radnici će u prvom redu biti pokriveni za sve minimalne zarade koje im se duguju i za staž. Drugo, sva povezana lica preko of šor kompanija i čuda koja su i napravila ovaj haos padaju u poslednji isplatni red. Svi se naplate, pa tek onda oni to su zančajne promene koje će omogućiti zakonito i doboro vođenje stečajnih postupaka - objašnjava Radulović.
Zastupnici radnika kažu da su to važne i dobre promene, ali im se ne dopada što se stupanjem firme u stečaj automatski raskida radni odnos sa svim zaposlenima, ali se novi radnici mogu angažovati po potrebi.
- Zašto bi zapošljavao nove ljude da obave posao koji stari lako mogli da urade, jer je to njihovo preduzeće i oni su u toku sa problemima. Kada je reč o povezivanju penzijskog staža, tamo se navodi da je to posao PIO fonda, ali ne kaže se od kojih para - smatra predsednik Ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost Branislav Čanak.
S novim propisima stižu i nove institucije. Ministar privrede navodi da Zakon o stečaju ukida potrebu za Agencijom za licenciranje, i to je agencija koju će Ministarstvo ukinuti.
Pokazali su potpupnu nesposobnost da kontrolišu stečaje, to im je bila osnovna obaveza koju su imali - kaže Radulović.
Organizacija za nadzor umesto Agencije
Stečajem će se ubuduće baviti Komora stečajnih upravnika i Agencija za privatizaciju dok se ne formira Organizacija za nadzor.
Direktor Agencije za licenciranje stečajnih upravnika Siniša Kukić pita zbog čega se s jedne državne institucije nadzor razdvaja na dve.
- S jedne institucije, koja nije budžetski korisnik, koja prenosi višak svojih prihoda u državni budžet, formiraju dve nove organizacije za koje takođe nije jasno na koji način će se oni finansirati - kaže Kukić.
Dok Agencija za licenciranje stečajnih upravnika traži da se predloženi zakon povuče iz procedure, stručnjaci smatraju da je on veliki napredak u odnosu na sadašnje rešenje, a da se eventualni propusti mogu otkloniti u javnoj raspravi.
Ekonomista Milojko Arsić kaže da zakon treba da obezbedi uspešnije ostvarivanje osnovnog cilja stečaja - da se imovina oduzme od neefikasnog vlasnika.
- Mnogima ne odgovara ubrzanje stečajnih procedura i kasnije realizacije stečaja, jer loši vlasnici tokom dugih stečajnih procedura i dalje izvlače određena sredstva iz ovih firmi - ocenjuje Arsić.
Sada je u stečaju 545 društvenih i više od 2.000 privatnih preduzeća, a vrednost njihove imovine procenjuje se na više od 3 mlrd EUR.
Ministarstvo privrede Republike Srbije
Agencija za privatizaciju Republike Srbije Beograd prestala sa radom 29.01.2016.
Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora