NavMenu

Deset najvećih bankarskih dužnika u Srbiji

Izvor: Tanjug Četvrtak, 30.05.2013. 19:19
Komentari
Podeli

Sudbina srpske ekonomije u rukama je najvećih dužnika koje su ujedno i najveće kompanije u Srbiji i koje su u ovu godinu ušle sa neizmirenim obavezama od 1,3 mlrd EUR i to samo prema domaćim bankama, piše nedeljnik NIN u najnovijem broju, a prenosi agencija Tanjug.

Procenjuje se da "Victoria group", akcionarsko društvo čiji je suvlasnik uz Miliju Babovića i Zorana Mitrovića i EBRD, domaćim bankama duguje 27,89 milijardi dinara (245 mil EUR), što ih stavlja na prvo mesto ove crne liste.

"MK grupa" Miodraga Kostića nalazi se na drugom mestu NIN-ove liste "top deset dužnika" sa dugom od 22,40 milijardi dinara (200 mil EUR), a zatim sledi Bogićevićev koncern "Farmakom" sa obavezama koje su poslednjeg dana prošle godine bile oko 18,97 milijardi dinara (170 mil EUR).

Javna preduzeća "Elektroprivreda Srbije" (EPS) i "Galenika" duguju domaćima bankama 16,22, odnosno 15,91 milijardi dinara.

Šesti dužnik je "Rudnap grupa" Vojina Lazarevića, koja duguje domaćim kreditorima 15,02 milijardi dinara, dok dug "Verano grupe" Radomira Živanovića, iznosi 12,28 milijardi dinara.

Listu "top deset najvećih dužnika" kompletiraju "Invej" Predraga Rankovića Peconija, mada se on formalno ne vodi kao vlasnik, sa obavezama prema domaćim bankama od 9,96 milijardi dinara, šabačko preduzeće "Inter-kop" koje duguje 5,85 milijardi dinara i "Farley investors", čiji je dug dostigao 3,85 milijardi dinara, preneo je Tanjug.

Prema analizi NIN-a, ukupni dug velikih dužnika bio bi još veći kada bi se listi pridružila i dva javna preduzeća - "Srbijagas" i "Telekom Srbija".

Ceo korporativni sektor dužan je domaćim bankama manje od 10 mlrd EUR i to znači da bi, ako država ne pomogne nekim od najvećih domaćih kompanija poput "Farmakoma" ili "Inveja", njihovi dugovi mogli potopiti ceo bankarski sektor Srbije, tvrdi za NIN jedan od najvećih domaćih privrednika čije ime nedeljnik ne navodi.

Upitan zbog čega bi država novcem poreskih obveznika, iz praznog budžeta pomogla privatnom sektoru, isti izvor odgovara:

- Iz istog razloga iz koga su Japan, Amerika ili EU spasavali posrnule privredne gigante i banke, bez obzira na to što je u pitanju privatni, a ne državni kapital.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.