Vojvodina dobija 8 intermodalnih terminala - Predstavljena interaktivna mapa logističkog potencijala pokrajine


Vojvodina bi mogla da dobije osam logističkih centara za intermodalni transport. Lokacije su odabrane po kriterijumu da li leže na reci, pre svega Dunavu, i da li su blizu železničke infrastrukture, pre svega, značajnih koridora.
Logistički centri bi trebalo da budu u Novom Sadu, Pančevu, u zapadnoj Bačkoj (Odžaci, Bogojevo, Apatin, Sombor), Subortici i Senti, u Sremu (Inđija, Stara Pazova, Ruma, Sremska Mitrovica), srednjoj Bačkoj (Vrbas), Zrenjaninu i Vršcu, kao i u Kikindi.
Ove lokacije predstavljene su u interaktivnoj mapi logističkog potencijala AP Vojvodine.
- Interaktivna mapa obuhvata prikaz železničke, putne i vodne infrastrukture APV, daje prikaz kapaciteta svih odabranih logističkih centara. Navedene su opredeljene parcele sa površinama, vlasnička struktura, blizina saobraćajne i komunalne infrastrukture, skladišteni kapaciteti, postojanje planske dokumentacije: generalni urbanistički plan regulacije, plan generalne i plan detaljne regulacije - navodi za naš portal doc. dr Mirjana Kranjac iz Pokrajinskog sekretarijata za privredu.
Mapa je kreirana u Savetu za logistiku i Savetu za vodni saobraćaj Pokrajinskog sekretarijata za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova, uz pomoć Univerziteta u Novom Sadu, prevashodno Fakulteta tehničkih nauka.
- Mapa je od strateškog značaja za AP Vojvodinu i Srbiju jer simbolizuje drugačiji način rada u saobraćaju, logistici i telekomunikacijama. U više navrata, istakli smo da unapređenje logistike i podrška razvoju logističkih centara u Vojvodini - predstavlja naš strateški prioritet. Savet za logistiku je sačinio materijal kojim je sada moguće prikazati logističke potencijale AP Vojvodine i mogućnosti daljeg razvoja, jer je neophodno poznavati potencijale kojima raspolažemo kako bi se krenulo napred. Interaktivna mapa precizno i jasno čini ove podatke dostupnim, čime se stvaraju uslovi za organizovanje javne rasprave o mogućem unapređenju tih potencijala - rekao je Miroslav Vasin, pokrajinski sekretar, prilikom predstavljanja mape.
Dvojezična mapa (srpski i engleski jezik), pored uopštenih podataka o logističkim centrima, sadrži i podatke o koridorima, gravitacionim zonama, podatke o prugama koje su obeležene različitim linijama i bojama, regionalnim, magistralnim i autoputevima, rekama i kanalskoj mreži. Mapa prikazuje i osam logističkih centara, kao i sve luke i podatke o njihovim kapacitetima.
Ova multimedijalna aplikacija je jednostavna za svakog korisnika, a pruža mogućnost odabira celokupnih, ili pojedinačnih podataka, uz kombinovanje svih podataka na odgovarajući način. Očekuje se nadgradnja mape sa novim podacima i fotografijama, a u svrhu pravovremene ažuriranosti.
Kako kaže doc. dr Mirjana Kranjac, mapa je namenjena privrednim subjektima, potencijalnim investitorima, konsalting kompanijama, istraživačima, studentima i učenicima.
Mapa će biti na sajtu Sekretarijata za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polva, dostupna svima i stalno će se dopunjavati novim podacima.
Prezentacija mape
Prezentacija mape održana je u prostorijama Skupštine APV. Tom prilikom prof. dr Milosav Georgijević sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i predsednik Saveta za vodni saobraćaj istakao je značaj logistike i osvnuo se na pravce razvoja i na potencijale AP Vojvodine. Prof. Georgijević je izneo konkretne pojedinosti projekata DaHar i FP7 koji značajno doprinose razvoju logistike i privrede.
O vodnom potencijalu u funkciji razvoja logistike AP Vojvodine, govorio je prof. dr Todor Bačkalić sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, koji je istakao da osim tradicije imamo podršku i zainteresovanost strateških partnera, a nedovoljno koristimo potencijale projekata iz ove oblasti koje finansira Evropska unija. O železničkom sistemu, kao vidu jeftinijeg transporta u koji bi trebalo ulagati, a u funkciji razvoja logistike AP Vojvodine, govorio je msc. Milan Vučinić, menadžer Klastera logistike i transporta Vojvodine.
O logističkim deficitima AP Vojvodine govorio je prof. dr Ilija Tanackov, sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i predsednik Saveta za logistiku, napomenuvši da postoji deficit u pogledu podataka (skladištenje, pretovar), a da je drumski saobraćaj, kao najskuplji vid transporta značajno stimulisan i favorizovan u odnosu na ostale vidove transporta.


