Izlaskom iz CEFTA Hrvatska gubi oko 4.000 radnih mesta

Ulaskom u EU, hrvatskim proizvođačima će se otvoriti tržište s 500 miliona potrošača. Ipak, biće potrebno dosta vremena, puno marketinškog truda i novca, da na tom ogromnom tržištu hrvatski proizvodi postanu, s neizvesnim ishodom – poznati i prihvaćeni.

Sa druge strane, na hrvatsko tržište će od 1. jula, s otvorenim granicama, stizati konkurentni proizvodi s evropskog tržišta, dok će se vrata istovremeno zatvoriti brojčano dosta manjem tržištu – zemljama CEFTA, s 27 miliona potrošača, ali tržištu koje odavno kupuje hrvatske proizvode i na kojem se zarađuje, piše "Novi list".

Kako će na hrvatskim najvećim izvoznim tržištima, Srbiji i BiH, Makedoniji, zatim i Albaniji, Crnoj Gori i u Moldaviji, hrvatski proizvodi zbog uvođenja visokih carina, ili povećanja postojećih, postati skuplji, time i nekonkurentni, sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dela, a moguće i čitavih pogona u te države. Prema predviđanjima hrvatskih ekonomista, to će Hrvatskoj donijeti pad BDP-a od 0,4% samo u ovoj godini, ali i gubitak više hiljada radnih mesta, projekcije govore o tri do čak četiri hiljade.

Iako se tek očekuje ishod pregovora EU s državama regije o zadržavanju postojećeg, povlašćenog trgovinskog režima, preseljenje već najavljuju, između ostalih, "Dukat" i "Gavrilović", "Kraš" i tako redom, čeka se i odluka Adrisa, dok oni koji u regiji svoje pogone već imaju, poput "Agrokora", "Vindije", "Francka" ili "Atlantica", u planu imaju širenje svojih tamošnjih proizvodnih kapaciteta. Svakako dobra vest za nezaposlene u Srbiji i BiH, loša za hrvatske radnike, kojima će izlazak iz CEFTA režima doneti odlazak na berzu rada.