Zahvaljujući kreditima Fonda za razvoj iz staklenika porodice Radovanović iz Ivanjice godišnje izađe više od milion saksijskog bilja
Petak, 18.08.2006.
14:02
Da ulaganje u hortikulturu može biti i te kako profitabilan posao potvrđuje i primer porodičnog gazdinstva Radovanovića iz Ivanjice, koje se više od tri decenije bavi cvećarstvom. Skromna porodična radionica prerasla je u firmu koja sada proizvodi gotovo milion komada saksijskog bilja godišnje i značajan je izvoznik cveća.
Prvi kredit Fonda za razvoj u visini od deset miliona dinara koji su dobili 2002. godine iskoristili su za otvaranje proizvodne linije u Dublju kod Šapca. Druga pozajmica od 6,4 miliona dinara usledila je 2003. godine i ona je po mnogo čemu bila ključna za razvoj firme. Zahvaljujući tim sredstvima u Dublju su započeli gradnju automatizovanog staklenika, površine 5.000 kvadratnih metara koji predstavlja jedan od najmodernijih objekata te vrste kod nas.
Prema rečima Slobodana Radovanovića, direktor Ortačkog društva za proizvodnju saksijskog cveća Eol iz Ivanjice, zahvaljujući kompjuterskim sistemima u stakleniku je moguće daljinsko i automatsko podešavanje temperature i vlažnosti vazduha, navodnjavanje i osvetljavanje biljaka. Vlada Holandije i holandski Institut za razvoj i unapređenje poljoprivrede obezbedili su donaciju za nabavku opreme za dizanje plastenika, kompjuterskih sistema i sistema za navodnjavanje. Fond za razvoj Srbije finansirao je istraživanje potencijala geotermalnih voda, kupovinu zemljišta i izgradnju sistema i objekata, a Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je korišćenje energetskog potencijala geotermalnih voda na toj lokaciji, što predstavlja prvi takav primer u Srbiji.
Korišćenjem izvora tople vode za grejanje staklenika u Dublju ostvareni su višestruki efekti - proizvodnja se odvija bez prekida tokom čitave godine uz minimalne izdatke za energiju, voda iz postrojenja izlazi čista i ne zagađuje okolinu i može se upotrebiti za navodnjavanje i druge namene.
U pogonu firme Eol u Dublju zaposleno je više od 40 uglavnom mladih ljudi iz Mačve.
Ivanjička firma organizovana je kao ortačko društvo, ali je i dalje u većinskom vlasništvu porodice Radovanović. U Ivanjici su smešteni plastenici, a u Dublju se, osim staklenika, nalazi i nekoliko plastenika, u kojima se uzgaja i povrće.
Gaje najvećim delom hrizanteme, muškatle, petunije, salvije, celozije i dalije. Planiraju da i dalje koriste povoljne prirodne uslove u Mačvi i povećamo površine na kojima se odvija proizvodnja. Cveće iz njihovih staklenika može se naći i u cvećarama i maloprodajnim lancima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Ivanjica

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora