Rudnik u Bistrici definitivno zatvoren, zalihe iscrpljene

Vlada Republike Srpske ukinula je koncesiju za eksploataciju uglja lignita teslićkoj firmi Drvo-export na ležištu Bistrica kod Prijedora.

Razlog ukidanja nije, kako piše Capital, otvaranje rudnika bez potrebnih dozvola, koje su pribavljene mjesecima nakon početka radova, nego potpuna iscrpljenost rezervi mineralne sirovine.

– Utvrđuje se prestanak ugovora o koncesiji za eksploataciju uglja (lignita) na ležištu Bistrica kod Prijedora od 28. septembra 2023. godine, zaključenog između Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske i Drvo-exporta – navodi se u objavi Vlade RS, uz navođenje potpune iscrpljenosti ležišta kao razloga.

Mještanin Bistrice Zoran Ninić rekao je za Capital da je kopanje prestalo prije više od godinu i po dana, a da je na površinskom kopu nastala potpuna devastacija eksploatacionog polja, odnosno životne sredine.

Kaže da mu nije jasno kako je Vlada mogla raskinuti koncesioni ugovor, a da nije utvrdila u kakvom se stanju nalazi površina nekadašnjeg rudnika.

– Odgovorno tvrdim da rekultivacija u Bistrici nije urađena niti jedan odsto. Ili postoje nova pravila ovog postupka koja mi ne poznajemo. Nadležni neka pošalju kompetentnu komisiju da utvrdi da li je rekultivacija dobro urađena, pa onda neka raskidaju ugovor – kaže Ninić.

Objašnjava da su premještene ogromne količine raskrivke i razbacane okolo. Dodaje da je jedan dio eksploatacionog polja blago uređen, ali da nema govora o pravoj rekultivaciji, što se, prema njegovim riječima, već vidi sa dolaskom lošeg vremena.

– Oborinske vode devastiraju teren dodatno, prave kanale. Sve izgleda kao teren za snimanje apokaliptičnih filmova. Iznad eksploatacionog polja je ogromna deponija jalovine visoka oko 15 metara, površine tri do pet dunuma zemlje – kaže Ninić.

Firma Drvo-export, iza koje stoji odbornik SNSD-a iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, prema ugovoru je uplaćivala koncesionu naknadu Vladi RS od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

Iako su kopanje počeli u martu, Drvo-export je tek dva mjeseca kasnije, u maju 2023. godine, podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.

Takozvana nulta situacija, odnosno stanje prije početka kopanja i dobijanja koncesije, u tom trenutku nije ni mogla biti utvrđena, navodi Capital.

Klječanin je za Capital rekao da pojedinci koji su opstruisali rad rudnika nisu stručni da govore o stanju u Bistrici. Tvrdi da je rudnik adekvatno rekultivisan i doveden u prvobitno stanje.

– Njihova mišljenja nisu stručna. Da jesu, bavili bi se rudarstvom i bili bi nadležni u ministarstvu za te poslove. Po meni, tamo je sve u redu, mogao bih da napravim fudbalski teren da klubovi igraju. Komisija je pregledala teren i potvrdila da je sve uredno – kaže Klječanin.

Prema pisanju Capitala, vlasti i inspekcije mjesecima su ignorisale pozive, proteste i tužbe mještana, kao i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.

Isti izvor navodi da inspekcije mjesecima nisu reagovale na velike količine uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, dok je policija obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su protestovali.

Ekološku dozvolu firma je dobila u januaru 2024. godine, ali ju je u oktobru iste godine poništio Okružni sud u Banjaluci, po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana.

Prema navodima Capitala, utvrđeno je da dozvola nije mogla biti zakonita jer je potpisana osam mjeseci nakon početka eksploatacije.

Ministarstvo je nastavilo da izdaje dozvole, a sudovi da ih poništavaju, pa je ekološka dozvola poništena tri puta.

Pravnik u Centru za životnu sredinu Banjaluka Ratko Pilipović potvrdio je za Capital da je prije dva mjeseca podnesena i četvrta tužba protiv ekološke dozvole Drvo-exportu.

– Upoznati smo sa završetkom eksploatacije i da je odjavljen iz registra eksploatacionog polja. Taj dio je regularan i najavljen prije nekoliko mjeseci. Međutim, ono što nije regularno jeste stanje na terenu. Mještani su u pravu, bili smo tamo za potrebe pisanja četvrte tužbe protiv ekološke dozvole i uvjerili se da nije rekultivisano kako treba. Najveći apsurd je što ekološka dozvola nije pravosnažna, rudnik je iscrpljen i zatvoren – kaže Pilipović.

On ukazuje na pitanje odnosa pravosnažnosti i izvršnosti ekoloških dozvola, koje se, prema njegovoj ocjeni, vidi upravo na ovom primjeru.

– Dozvola kada se izda ona je izvršna, bez obzira što je u postupku. Tek kasnije može biti pravosnažna, a mi smo u situaciji da nije pravosnažna i da je još u postupku, a rudnik je zatvoren – kaže Pilipović.

Rudnik u Bistrici zatvoren je u novembru prošle godine, kada je Klječanin povukao bagere i poravnao zemljište. Za Capital je rekao da je revitalizovao površinu sijanjem trave i sađenjem stabala.