NavMenu

Crkva svetog Nikole u Zabregi kod Paraćina pred obnovom - Monaška zadužbina iz 14. veka dobija novi sjaj

Izvor: eKapija Petak, 04.09.2026. 11:59
Komentari
Podeli
Prikaz lokacije objekta koji se obnavlja (Foto: GoogleMaps Screenshot)Prikaz lokacije objekta koji se obnavlja
Deo kompleksa srpskog srednjovekovnog manastira Namasija kod sela Zabrege blizu Paraćina uskoro će biti rekonstruisan.

Predmet obnove je Crkva svetog Nikole u okviru nekadšnjeg manastirskog kompleksa, inače objekat koji je ustanovljen kao kulturno dobro.bruto površine 88.72 m2 i neto površine 51.08 m2.

Radove na rekonstrukciji prizemnog objekta bruto površine 88.72 m2 i neto površine 51.08 m2, kategorije V, finansiraće Eparhija Braničevska SPC.

Projekat je izradio ARH Design doo iz Beograda, a učesnici na projektu su i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Beograda i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

Prikaz parcele na kojoj je objekat za restauraciju (Foto: Print screen/Geosrbija)Prikaz parcele na kojoj je objekat za restauraciju
Parcela na kojoj se nalazi objekat za rekonstrukciju ima površinu 2.740.207 m2 ili 274 hektara i spada u šumsko zemljište.

Odeljenje za urbanizam, investicije, infrastrukturu i imovinska pitanja Opštinske uprave Paraćin izdalo je lokacijske uslove na zahtev investitora.

Ostaci manastira Namasija nalaze se u Petruškoj oblasti, koja se još naziva i "mala Sveta gora u klisuri Crnice".

Zanimljivo je da je ove godine u julu, posle 4 veka u Namasiji, odnosno u porti crkve koja mu pripada, služena Sveta Liturgija, čime je simbolično ova svetinja "vraćena u život".


Ime Namasija potiče od reči namastir (stariji oblik za manastir), a u narodu je opstalo kao sećanje na prvobitnog osnivača.

Manastirski kompleks posvećen Svetom Nikoli nastao je krajem 14. veka i kao takav je živeo do kraja 17. veka, kada je napušten i više se nije obnavljao.

Crkva Svetog Nikole kod Zabrege (Foto: Print screen/Zavod za zaštitu spomenika Kragujevac)Crkva Svetog Nikole kod Zabrege
Čine ga porta sa crkvom u središnjem delu, ekonomski i drugi prateći objekti. Hram je imao oblik trikonhosa sa pripratom, polukružnim apsidama i prizidanim paraklisom na južnoj strani.

U crkvi se nisu očuvali slojevi živopisa, dok je u paraklisu ostao očuvan u soklenom i oltarskom delu, do visine od 1 m.

Kod rekonstrukcije gabariti i spratnost ostaće isti (nije dozvoljeno proširenje objekta), fasada će dobiti novi sloj maltera.

Što se konstrukcije tiče, crkva je zidana od krupnijeg rečnog oblutka crvenkaste boje i lomnjenog kamena krečnjaka,
zidani u krečnom malteru, takođe crvenkaste boje.

Temelji su takođe od kamena u debljini postojećih zidova, i fundiranje je na istoj koti kao i postojeći temelji.

Radi rekonstrukcije projektovani su vertikalni i horizontalni serklaži od armiranog betona MB 30.

Apsida je ozidana takođe kamenom, a krov nad naosom je u obliku osmouganog tambura na kojem se nalazi kupola.

Krovni pokrivač kupole, priprate i bočnih apsida je ćeramida. Ispod krovne konstrukcije potrebno je plafonsku konstrukciju odraditi prema statičkom proračunu sa elementima termo i hidro izolacije.

Manastirski kompleks Namasija kulturno dobro od velikog značaja (Foto: Print screen/Zavod za zaštitu spomenika Kragujevac)Manastirski kompleks Namasija kulturno dobro od velikog značaja
Zidovi i plafon crkve predviđeno je da se gletuju i boje belom bojom sa svim potrebnim predradnjama u dva premaza.

U napomeni stoji da ukoliko se pri izgradnji naiđe na arheološki lokalitet, radovi moraju da se obustave i o tome izvođač treba da obevesti Zavičajni muzej u Paraćinu.

Inače u Uslovima za uređenje stoji da sve planirane sadržaje treba izvoditi tako da se ne naruši prirodni ambijent.

Seču drva, krčenje i uređenje terena treba svesti na minimalnu meru, a sve nezastrte površine moraju da se urede i održavaju u svom prirodnom stanju.

Popločane površine za potrebe obnove treba projektovati tako da se uklope u prirodni ambijent, sa korišćenjem
prirodnih materijala u što većoj meri za završnu obradu (drvo, kamen, opeka).

Tokom radova parcela na kojoj je objekat koji se rekonstruiše se ne ograđuje.

Manastirski kompleks Namasija utvrđen je za kulturno dobro - spomenik kulture Rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac u julu 1975. godine a za nepokretno kulturno dobro od velikog značaja 1983. godine.

Smatra se da je zadužbina nekog monaha, zbog čega se ubraja među najstarije monaške zadužbine tzv. Moravske Srbije (država Hrebeljanovića i Brankovića).

Više informacija pogledajte OVDE.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Namasija je nekadašnji srpski pravoslavni manastir iz srednjeg veka, čiji se ostaci nalaze u klisuri reke Crnice, kod sela Zabrege, severoistočno od Paraćina. Manastir, sa crkvom svetog Nikole, je najverovatnije podignut u 15. veku i smatra se da je zadužbina nekog monaha, zbog čega se ubraja među najstarije monaške zadužbine tzv. Moravske Srbije (država Hrebeljanovića i Brankovića). (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Paraćin  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.