Kako digitalizacija menja bankarske usluge, iz ugla klijenta
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Sve manje usluga na šalteru
Na pitanje da li građane na jesen očekuju dostupnije bankarske usluge ili će morati sami da se snalaze, Uzelac je ukazao na trend koji se već vidi, odnosno da banke sve više poslovanje prebacuju sa fizičkih šaltera na digitalne kanale.
- Tehnologija menja ceo koncept i banke upravo nju koriste da njihov proizvod pojeftini, ali ne i nama - rekao je Uzelac.
Kako je objasnio, građanima se digitalne usluge predstavljaju kao brže, praktičnije i savremenije, dok se istovremeno trošak poslovanja banaka smanjuje.
Poseban problem, prema njegovim rečima, nastaje kada digitalizacija prestane da bude izbor i postane uslov.
Građani koji žele da određenu uslugu obave u ekspozituri, umesto putem aplikacije, mogu za to biti dodatno naplaćeni.
- Ako postoje građani koji žele da obave uslugu na šalteru, zašto njih onda na neki način sankcionisati i naplatiti im tu istu transakciju 200 dinara - konstatovao je Uzelac.
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Međutim, deo poslova koji je ranije obavljala banka sada se praktično prebacuje na klijenta.
Šta banke smeju da naplate?
Kada je reč o tarifama i naknadama, Uzelac je objasnio da banke imaju širok prostor da ih određuju, pod uslovom da klijente o tome obaveste.
- Banke po zakonu mogu da naplate sve za šta su nas obavestili da će naplatiti - naveo je on, i dodao da tarifnici banaka mogu biti veoma obimni. Zbog toga, kako kaže, građanima nije uvek lako da znaju šta tačno plaćaju i koliko će ih određena usluga koštati.
Iako formalno postoji obaveštenje, postavlja se pitanje koliko klijenata zaista ima vremena da detaljno pročita sve izmene i uslove.
Da li je potrebna veća kontrola?
Tema regulacije bankarskih naknada otvara i pitanje uloge Narodne banke Srbije. Uzelac je podsetio da određena zaštita već postoji, navodeći primer osnovnog tekućeg računa čija je naknada regulisana i iznosi 150 dinara.
Njegov savet građanima je da obrate pažnju na tu mogućnost, posebno ako trenutno plaćaju skuplji paket usluga.
Ilustracija (Foto: Tyler Olson/shutterstock.com)
- Zašto? Zato što ste vi otišli kod prodavca kom je u interesu da proda što više - objasnio je Uzelac.
Da li građani znaju šta plaćaju?
Uzelac je ukazao i na problem informisanosti korisnika. Banke, formalno gledano, obaveštavaju klijente o promenama cena i naknada, najčešće putem mejla ili drugih komunikacionih kanala.
Međutim, činjenica da je informacija poslata ne znači nužno da ju je građanin pročitao i razumeo.
- Ako ćete da se bavite dokumentima na 10 strana, znaćete. Ali malo ko ima vremena to da radi - rekao je Uzelac.
Kako je zaključio, građani su svakodnevno izloženi različitim prodajnim ponudama i sugestijama, pa se često podrazumeva da je kupovinom bankarskog proizvoda posao završen.
Upravo tada, međutim, mogu da se pojave dodatne naknade i troškovi na koje korisnik nije obraćao pažnju.
Firme:
Narodna banka Srbije Beograd
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora