NavMenu

U Srbiji afička kuga registrovana u sedam okruga, najteže u Sremu - Uginula ili eutanazirana 36.101 svinja

Izvor: Beta Ponedeljak, 10.08.2026. 15:22
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay / bernswaelz)
U Srbiji je, prema posledmnjem preseku podataka, arička kuga svinja prisutna u sedam okruga, 13 opština i 62 naseljena mesta u Srbiji, a da je od početka godine uginulo ili eutanazirano ukupno 36.101 grlo, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Vladimir Nikolić.

- Ohrabruje to što prethodnih dana beležimo sve manje novih slučajeva zaraze i očekujemo da će se taj trend nastaviti. Ipak, nema mesta opuštanju - rekao je Nikolić prilikom obilaska Šumske uprave Kupinovo i Posavska lovišta "Kupinik" i "Karakuša", kako bi se sa predstavnicima Javnog preduzeća Vojvodinašume proverila primena mera za sprečavanje širenja afričke kuge svinja, objavilo je ministarstvo.

Dodao je da suzbijanje afričke kuge svinja zahteva zajedničko i odgovorno postupanje državnih organa, korisnika šuma i lovišta, lovočuvarskih službi, lovaca i svih građana.

On je naveo da se tokom obilaska proverava primena instrukcije koju je Uprava za šume izdala 19. jula, a koja se primenjuje od 20. jula.

- Na terenu smo se uverili da se propisane mere poštuju. Postavljene su dezinfekcione barijere, obavlja se dezinfekcija vozila i ljudi, evidentira se ulazak i izlazak svakog lica, a na prilazima šumama postavljene su informativne table - kazao je Nikolić.

Prema njegovim rečima, u šumama Sremskog okruga kojima gazduje Javno preudzeće "Vojdovinašume", deo šumskih puteva je zaprečen, odnosno zatvoren rampama dok su na ostalim putevima postavljene barijere sa dezifekcijom.


- Posebno pažljivo pratimo stanje u Sremskom, Mačvanskom i Kolubarskom okrugu, kao i na području Beograda, gde je rizik najizraženiji - istakao je Nikolić.

Kako je ukazao, divlja svinja je veoma podložna ovoj zaraznoj bolesti, ali istovremeno može imati značajnu ulogu u njenom prenošenju.Zbog toga su, kako je naveo, u najugroženijim područjima uvedene najstrože mere kontrole kretanja i sprovođenja biosigurnosnih procedura.

- Apelujem na građane da poštuju postavljene zabrane i uputstva i da se privremeno uzdrže od ulaska u šume na područjima na kojima su mere na snazi. Samo disciplinovanim i zajedničkim postupanjem možemo da sprečimo dalje širenje bolesti - kazao je Nikolić.

Izvršni direktor za lovstvo u Javnom preduzeću Vojvodinašume Branislav Stankov naveo je da je afrička kuga svinja registrovana u 16 od 17 lovišta kojima gazduje ovo javno preduzeće.Bolest, prema trenutnim podacima, nije zabeležena jedino u lovištu na krajnjem severu Vojvodine, na području Subotičkih šuma.

- Najsloženija situacija je na području Srema. U lovištu Kupinik lov je obustavljen na 60 dana, dok su u ograđenom delu lovišta uvedene najrigoroznije mere - rekao je Stankov.

Ukazao je da je kretanje potpuno zabranjeno svim licima, osim ovlašćenim lovočuvarima i drugim zaposlenima koji sprovode kontrolu i vode propisane evidencije.

On je dodao da su o merama obavešteni i kupci drvnih sortimenata, kao i svi drugi koji poslovno sarađuju sa preduzećem. Šumski putevi u zaraženim područjima su zaprečeni, a prolazak kroz šumu, uključujući korišćenje šumskih puteva kao prečica između naselja i poljoprivrednih površina, nije dozvoljen.

- Čuvari šuma, lovočuvari i ostale čuvarske službe neprekidno su na terenu. Svako ko bez odobrenja i evidencije uđe u zatvoreno područje rizikuje da bude sankcionisan - kazao je Stankov.

Ocenio je da je primena mera u šumskim i ograđenim lovištima kojima gazduju 'Vojvodinašume' dala rezultat i širenje virusa je stavljeno pod kontrolu, ali mere moraju i dalje strogo da se sprovode.

Kako je naveo, u 17 lovišta Vojvodinašum ranije je bilo više od 4.500 divljih svinja, dok je njihova brojnost sada manja od 1.500.Na smanjenje populacije, prema njegovim rečima, uticala je sama bolest, ali i redukcioni odstrel, koji se sprovodi od 2021. godine, kada je afrička kuga svinja prvi put zabeležena u lovištima ovog javnog preduzeća.

- Novi biološki minimum predviđa dodatno smanjenje brojnosti divljih svinja za oko 30 odsto. Cilj nije uklanjanje vrste iz lovišta, već održavanje populacije na nivou koji lovišta mogu da podnesu i koji smanjuje rizik od novog naglog širenja virusa - rekao je Stankov.

On je ukazao da su divlje svinje tokom leta aktivnije i da, u potrazi za hranom i vodom, češće napuštaju šume i ulaze u poljoprivredne useve. Ekstremna suša dodatno je pojačala njihove dnevne i sezonske migracije.

- Nakon pada temperatura i povratka divljih svinja u šumska staništa, monitoringom ćemo utvrditi optimalnu brojnost za svako lovište. Nastavićemo sa strogo kontrolisanim redukcionim odstrelom kako Srem više ne bi bio područje u kome se virus održava i odakle se dalje širi - kazao je Stankov.



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.