NavMenu

Najstarija kafana u Beogradu i dalje radi - Ovde su sedeli kneževi, pisci i boemi, a jedno pravilo nije prekršeno više od dva veka

Izvor: Direktno Nedelja, 19.07.2026. 14:55
Komentari
Podeli
Kafana Znak pitanja (Foto: I.S./eKapija)Kafana Znak pitanja
Dok su se menjale države, carevine, vladari i granice, ona je ostala na istom mestu. Kroz njena vrata prolazili su trgovci, kneževi, književnici, umetnici i obični ljudi, a jedna tradicija opstala je više od dva veka.

Postoje mesta koja nisu sačuvala samo stare zidove. Sačuvala su vreme.

Dok su se oko njih smenjivale vlasti, izbijali ratovi, menjale zastave i ispisivale stranice istorije, ona su nastavila da žive gotovo istim ritmom kao prvog dana. Upravo takvo mesto nalazi se u srcu Beograda – čuvena kafana "?", poznata i kao "Znak pitanja", najstarija beogradska kafana koja i danas neprekidno radi.

Ona odavno nije samo mesto gde se dolazi na ručak ili kafu. Njeni zidovi pamte razgovore trgovaca, putnika, državnika, književnika i boema, a za njenim stolovima donosile su se odluke, stvarala književna dela i vodile rasprave koje su ostavile trag u istoriji Srbije.


Starija od mnogih država

Kada je kafana "?" otvorila vrata prvim gostima, svet je izgledao potpuno drugačije.

Nije bilo automobila, radija ni televizije. Nisu postojali mobilni telefoni, internet niti društvene mreže. Srbija je tek gradila svoju modernu istoriju, a Beograd je bio grad na raskršću kultura, trgovine i velikih političkih promena.

Jedna stvar, međutim, nije se promenila.

Ljudi su se okupljali da razgovaraju.

Upravo zato kafane tog vremena nisu bile samo ugostiteljski objekti. U njima su se sklapali poslovi, razmenjivale najvažnije vesti, vodile političke rasprave, nastajale ideje i stvarala prijateljstva. Kafa je bila povod, ali su ljudi bili razlog okupljanja.


Za istim stolovima sedeli su oni koji su ispisivali istoriju

Tokom više od dva veka kroz ovu kafanu prošle su brojne znamenite ličnosti.

Za njenim stolovima sedeli su kneževi, ministri, profesori, književnici, glumci, novinari i umetnici. Tu su vođeni razgovori koji su trajali satima, nastajale pesme, sklapana poznanstva i rađale se ideje koje su kasnije postale deo kulturne i društvene istorije Srbije.

Nije bilo važno da li ste ugledni državnik ili običan putnik – svi su ulazili na ista vrata i sedali za iste stolove.

Možda je upravo u tome tajna zbog koje je ovo mesto opstalo toliko dugo.


Kako je jedna privremena tabla postala zaštitni znak Beograda

Malo koja kafana na svetu može da se pohvali imenom koje se sastoji od samo jednog znaka. I upravo iza tog neobičnog naziva krije se priča koju mnogi Beograđani i danas rado prepričavaju.

Krajem 19. veka vlasnik je poželeo da kafanu nazove "Kod Saborne crkve", jer se nalazi preko puta jednog od najvažnijih beogradskih hramova. Međutim, crkvene vlasti smatrale su da nije primereno da ugostiteljski objekat nosi naziv crkve, pa su se tome usprotivile.

Dok se spor ne razreši, vlasnik je na tablu, gotovo u šali, stavio samo jedan znak – "?".

Ono što je trebalo da bude privremeno rešenje pretvorilo se u legendu. Beograđanima se neobično ime toliko dopalo da je ostalo do danas, pa je kafana postala jedinstvena ne samo po svojoj istoriji, već i po nazivu koji izaziva radoznalost svakoga ko prvi put prođe pored nje.


Jedno pravilo nije se promenilo više od dva veka

Vreme je menjalo jelovnik, modu, navike i način života, ali jedno pravilo ostalo je isto, u kafanu "?" nikada se nije dolazilo samo zbog hrane i pića.

Dolazilo se zbog razgovora.

U vremenu kada nije bilo telefona, interneta i društvenih mreža, upravo su kafane bile mesta na kojima su se saznavale najvažnije vesti, razmenjivala mišljenja, upoznavali ljudi i stvarale uspomene.

I danas je tako.

Gosti ovde ne dolaze samo da pojedu tradicionalna srpska jela ili popiju kafu. Dolaze da osete atmosferu starog Beograda i na trenutak uspore tempo života.


Više od kafane – živi spomenik jednog vremena

Ono što ovu kafanu čini posebnom nisu samo njene godine.

Posebni su zidovi koji pamte priče, drveni stolovi za kojima su sedeli ljudi različitih sudbina i ambijent koji i danas podseća na neka sporija vremena, kada se uz jednu šoljicu kafe razgovaralo satima.

Zbog toga je kafana "?" danas nezaobilazna stanica mnogih turista, ali i mesto kojem se Beograđani iznova vraćaju. Ne zbog nostalgije, već zbog osećaja da je moguće makar na kratko pobegnuti od užurbanosti savremenog života.


Mesto gde istorija i danas naručuje još jednu kafu

U svetu u kojem se restorani i kafići otvaraju i zatvaraju gotovo preko noći, pravo je malo čudo da jedno mesto opstane više od dva veka.

Kafana "?" nije samo najstarija beogradska kafana koja i danas radi. Ona je svedok vremena, čuvar tradicije i podsetnik da postoje mesta koja istoriju ne čuvaju iza stakla muzejske vitrine, već je svakodnevno žive.

Svaka nova šoljica kafe koja se ovde posluži nastavak je priče duge više od 200 godina. A dok za njenim stolovima i dalje odzvanja žamor gostiju, jasno je da neke tradicije vreme jednostavno ne može da pobedi.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Kafana ?, takođe Znak pitanja ili Upitnik, jedna je od najstarijih kuća u Beogradu i najstarija sačuvana beogradska kafana.

Kuću u kojoj se nalazi kafana ?, po nalogu kneza Miloša, podigao je 1823. g. Naum Ičko, bezrđanbaša, trgovački konzul, te sin Petra Ička — ohridskog trgovca cincarskog porekla, jednog od glavnih organizatora Prvog srpskog ustanka i tvorca Ičkovog mira, zaključenog sa Portom 1806. godine. Kuća je ipak bila svojina kneza Miloša Obrenovića. Kasnije (1826. g.), tu je zgradu knez Miloš poklonio svome ličnom lekaru Ećim-Tomi Kostiću, zetu Nauma Ička (tur. (h)ećim — „lekar”), za zasluge tokom Drugog srpskog ustanka (u lečenju ranjenika i njega samog). Ećim-Toma je iskoristio dobar položaj i kuću pretvorio u kafanu.

U njoj se 1834. godine zaigrala prva partija bilijara u Beogradu, a od iste godine postala je prvo čitalište Srpskih novina. U znak iskazivanja poštovanja Sabornoj crkvi, jedno vreme je — samo u ovoj kafani — pušenje bilo zabranjeno (bez obzira na važnost gostiju, knez Miloš je 1824. godine zabranio da se puši pred kafanom jer se nalazila sproću crkve). (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.