NavMenu

Ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearke U Srbiji otvara pravna pitanja - Kako zakonski regulisati odlaganje radioaktivnog otpada

Izvor: RTS Utorak, 23.06.2026. 09:10
Komentari
Podeli
Radioaktivni otpad (Foto: Pixabay / rabedirkwennigsen)Radioaktivni otpad
Ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana ponovo je pokrenulo pitanje o kojem javnost malo zna, a koje izaziva opravdanu zabrinutost – kako će se zakonski regulisati skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i ko je za njega pravno odgovoran.


Ko brine o nuklearnom otpadu

O normativnom okviru, kaznama i primerima iz prakse za emisiju "U središtu pažnje" Prvog programa Radio Beograda govorila je Maša Mišković, docentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Iako Srbija još nema nuklearnu elektranu, pitanje radioaktivnog otpada nije novo.

Ono dobija na značaju u svetlu novih energetskih strategija. Docentkinja Maša Mišković objašnjava da u ovoj oblasti najpre treba precizno razlikovati dva ključna pojma – privremeno skladištenje i trajno odlaganje.

- Terminološki precizno, skladištenje je privremeno čuvanje radioaktivnog otpada, dok je odlaganje trajno rešenje, odnosno konačno zbrinjavanje. Mi imamo normativno-pravni okvir za oba procesa. Ipak, konačno odlaganje je dugoročni cilj o kome nismo spremni sada da govorimo. Na kratak i srednji rok ne možemo imati to trajno rešenje - ističe Miškovićeva.


Finski i ruski model – kako to rade uspešni

Kada se govori o globalnim standardima, mali broj zemalja uspeo je da u potpunosti zaokruži ovaj proces. Kao jedan od najboljih primera u svetu izdvaja se Finska.

- Finska ima model trajnog geološkog odlagališta visokoradioaktivnog otpada u granitu, na dubini od 400 do 500 metara. Taj finski model je dokaz u praksi da je trajno odlaganje moguće. S druge strane, Rusija se fokusira na takozvano zatvaranje nuklearnog gorivnog ciklusa. Oni istrošeno nuklearno gorivo ponovo koriste radi veće efikasnosti i zaštite životne sredine, pa ne moraju primarno da razmišljaju o trajnom odlaganju - objašnjava Mišković.

Ilustracija (Foto: Marcin Balcerzak/shutterstock.com)Ilustracija
Ključni propis koji uređuje ovu oblast u Srbiji jeste Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti, uz brojne pravilnike koje donosi nadležni Direktorat. Srbija istovremeno primenjuje i međunarodne standarde.

- Međunarodne konvencije, nakon ratifikacije u Narodnoj skupštini, postaju sastavni deo srpskog pravnog sistema i u hijerarhiji su iznad zakona. Jedna od najznačajnijih je Zajednička konvencija o sigurnosti upravljanja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom iz 1997. godine, koju je Srbija ratifikovala 2017. Dakle, mi taj okvir već imamo - smatra Miškovićeva.


Srbija i nuklearke – dokle se stiglo

Osim civilnih propisa, ova oblast regulisana je i Krivičnim zakonikom. Član 266 predviđa kazne zatvora od šest meseci do pet godina, kao i novčane kazne, za unošenje opasnih materija i otpadaka, kao i za neovlašćenu preradu, skladištenje ili odlaganje.

Za teže oblike krivičnih dela, u kojima se dodatno ugrožava životna sredina, propisane su i strože kazne.

Ukidanjem moratorijuma, član 267 Krivičnog zakonika, koji se ranije odnosio na samu zabranu izgradnje nuklearnih postrojenja, dobija novu funkciju.

Ilustracija (Foto: FooTToo/shutterstock.com)Ilustracija
Svaka izgradnja nuklearnog postrojenja koja bi bila suprotna propisima ili postupku licenciranja povlačiće krivičnu odgovornost.


Ko je odgovoran?

U Srbiji trenutno postoji samo nisko i srednje radioaktivni otpad, dok visokoradioaktivnog otpada nema jer zemlja nema nuklearne elektrane. Izvori takvog otpada su uglavnom medicina i industrija.

Pravni lanac odgovornosti jasno definiše trenutak u kojem država preuzima brigu o opasnim materijama: proizvođač otpada (na primer bolnica ili fabrika) u potpunosti je odgovoran za upravljanje otpadom do trenutka predaje ovlašćenom operateru; jedini ovlašćeni operater u Srbiji je Javno preduzeće "Nuklearni objekti Srbije", na osnovu odluke Vlade.

- Od momenta predaje, operater postaje glavno odgovorno lice za dalje postupanje i upravljanje – bilo da je reč o transportu, skladištenju ili odlaganju. JP 'Nuklearni objekti Srbije' upravlja centralizovanim skladištem, istraživačkim reaktorima, istorijskim otpadom u Vinči, kao i zatvorenim rudnikom urana kod Kalne - zaključuje Miškovićeva.

Srbija u svojim zakonima već ima predviđene pojmove i procedure koji se odnose na zatvaranje postrojenja i kontrolu lokacije nakon trajnog odlaganja otpada.

Ipak, Miškovićeva zaključuje da bi, u slučaju izgradnje nuklearne elektrane i trajnog odlagališta u budućnosti, čitav sistem morao biti znatno preciznije i strože regulisan, jer je reč o izuzetno složenom pravnom i tehnološkom procesu.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.