Poznata trasa budućeg autoputa Bijeljina–Brčko - Javna rasprava tokom leta

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavilo je javni uvid u Nacrt studije uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje autoputa Rača–Bijeljina–Brčko, dionica Bijeljina–Brčko, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske.

Nacrt Studije dostavio je investitor, JP Autoputevi Republike Srpske, dok je dokument izradio Građevinski institut GIBL Banja Luka.

Građani, institucije i zainteresovana javnost moći će da izvrše uvid u Studiju od 29. juna do 1. avgusta 2026. godine, putem internet stranice Ministarstva, kao i u prostorijama Grada Bijeljina i Vlade Brčko distrikta BiH.

U okviru procedure predviđene su i javne rasprave. Prva će biti održana u Bijeljini 15. jula sa početkom u 13 časova, dok je druga zakazana za 16. jul u zgradi Vlade Brčko distrikta BiH od 10 časova.

Primjedbe i sugestije mogu se dostaviti Ministarstvu poštom ili elektronskim putem tokom trajanja javnog uvida, uključujući i 15 dana nakon održavanja javnih rasprava.

Ključna veza Republike Srpske sa Srbijom i Koridorom X

Dionica Bijeljina–Brčko dio je šireg projekta autoputa Vukosavlje–Brčko–Bijeljina–Rača, ukupne dužine oko 70 kilometara, kojim se planira povezivanje saobraćajne mreže Republike Srpske sa Republikom Srbijom i evropskim transportnim koridorima.

Poseban značaj projekta ogleda se u činjenici da će se preko autoputa Kuzmin–Rača, koji se gradi u Srbiji, ostvariti direktna veza sa međunarodnim Koridorom X, jednim od najvažnijih evropskih saobraćajnih pravaca.

Projekat je definisan kao strateški u više planskih dokumenata Republike Srpske, a predstavlja dio tzv. "Posavskog razvojnog pravca" koji povezuje granicu sa Srbijom, Bijeljinu, Brčko, Modriču, Doboj, Prnjavor, Laktaše, Banju Luku, Prijedor i Novi Grad prema granici sa Hrvatskom.

Dionica duga više od 17 kilometara

Početak dionice Bijeljina–Brčko nalazi se neposredno iza budućeg čvora "Bijeljina sjever", na stacionaži KM 20+046, dok se završava na granici sa Brčko distriktom na KM 37+794.

Ukupna dužina trase iznosi 17,42 kilometra, a autoput će prolaziti kroz područja naselja Ljeljenča, Čađavica, Dragaljevac, Magnojević, Bukovica i Velika Obarska.

Prema tehničkoj dokumentaciji, trasa je projektovana sa šest horizontalnih krivina velikog radijusa, prolazi preko blago talasastog terena i savladava tri doline, dok je neposredno prije granice sa Brčko distriktom planirana izgradnja stanice za naplatu putarine.

Studija navodi da je područje obuhvaćeno trasom pretežno poljoprivrednog karaktera, sa relativno malim stepenom izgrađenosti. Najveći dio trase prolazi preko oranica i obradivog zemljišta, dok su naseljene zone uglavnom izbjegnute.

Planeri ističu da će izgradnja autoputa doprinijeti povećanju bezbjednosti saobraćaja, smanjenju vremena putovanja i troškova prevoza, efikasnijem odvijanju saobraćaja, ali i smanjenju negativnih uticaja drumskog transporta na životnu sredinu.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa već u toku

U prethodnom periodu usvojen je Plan parcelacije za dionicu na području Bijeljine, kojim je definisana trasa i linija eksproprijacije, što predstavlja osnov za završetak imovinsko-pravnih procedura.

Dodatni korak u pripremi projekta učinjen je u februaru ove godine kada su izrađeni urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju dionice Bijeljina–Brčko.

Ambiciozni planovi razvoja putne mreže

Prema Prostornom planu Republike Srpske, u narednom periodu predviđena je izgradnja ukupno 416 kilometara autoputeva i 468 kilometara brzih puteva. Trenutno je u upotrebi 112 kilometara autoputa, dok je dodatnih 66 kilometara u fazi izgradnje.


S.T.

JP Autoputevi Republike Srpske

Građevinski institut GIBL Banja Luka

autoput Bijeljina Brčko

autoput Rača Brčko

autoput Banjaluka Beograd

koridor deset

Koridor X

nacrt studije uticaja na životnu sredinu

posavski razvojni pravac