NavMenu

Znanje o zvezdama baštinjeno 125 godina - Astronomska opservatorija obeležava jubilej u znaku iščekivanja tendera za nabavku teleskopa

Izvor: Politika Subota, 07.04.2012. 13:38
Komentari
Podeli

(Foto: Shutterstock/AstroStar)

Astronomska opservatorija u Beogradu, jedina naučna institucija u Srbiji koja se profesionalno bavi istraživanjima u oblasti moderne astronomije, obeležava 7. aprila 125 godina postojanja. U paviljonima na Zvezdari, gde se između ostalog nalazi i čuveni veliki teleskop – refraktor, za koju godinu trebalo bi da bude otvoren i muzej astronomije. Na brdu Vidojevica, isturenom odeljenju Astronomske opservatorije, koje se nalazi nedaleko od Prokuplja, od pre nepunih godinu dana radi i novi teleskop prečnika ogledala 60 centimetara, čiju je kupovinu finansirala država.

– Dobra vest je što ćemo za koju godinu dobiti još jedan veliki teleskop čije će primarno ogledalo biti prečnika 1,5 metar. Novac za nabavku obezbeđen je delom od Evropske komisije kroz projekat "Belisima", ali i od države koja će ujedno finansirati izgradnju paviljona za novi teleskop koji je nazvan po naučniku Milutinu Milankoviću – otkriva dr Zoran Knežević, direktor Astronomske opservatorije, dodajući da ovih dana treba da bude raspisan tender za nabavku novog teleskopa.

– Instrument će biti postavljen na Vidojevici u naredne dve godine. Na prostoru zapadnog Balkana teleskop sličnih dimenzija ne postoji, a kontrola i nadzor obavljaće se preko Interneta, i neće zahtevati prisustvo operatera – ističe dr Knežević.

Osim uspesima na polju nauke, Astronomska opservatorija diči se i obimom arhivske građe i brojem eksponata koje čuva pod kupolama paviljona na Zvezdari.

– Od inicijative da napravimo muzej astronomije ne odustajemo, ali nam je novac jedina kočnica. Imamo dosta starih klasičnih instrumenata koji više nisu upotrebljivi, ali ih treba sačuvati. Jedan deo postavke već se nalazi u biblioteci. Buduća zbirka biće izložena u jednom od naših paviljona, a za godinu, dve trebalo bi da završimo adaptaciju tog objekta – dodaje direktor.

Istraživačka "košnica" u Volginoj ulici

Zgrada opservatorije na Zvezdari izgrađena je 1932. godine u stilu moderne. Uživa status spomenika kulture, pa bez saglasnosti Gradskog sekretarijata za zaštitu spomenika kulture nije moguće ništa promeniti, pa čak ni prozore u biblioteci koji su i te kako dotrajali. U objektu u Volginoj ulici nema dovoljno prostora za rad svih naučnih saradnika. Više od 40 istraživača zaposleno je u ovoj ustanovi, a prošle godine započet je novi istraživački ciklus u okviru kojeg je Ministarstvo nauke i prosvete omogućilo zapošljavanje desetak novih naučnika.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 07.04.2012.)

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Astronomska opservatorija „Beograd“ skraćeno AOB, međunarodna oznaka 057, je samostalna državna neprofitna naučno-istraživačka ustanova čija je osnovna delatnost pasivno i selektivno posmatranje neposredne i dalje vasione, odnosno vrši izučavanje nebeskih tela i pojava izvan Zemlje (planeta, zvezda, zvezdanih sistema i galaksija), koja su usmerena na sticanje i analiziranje podataka, kao i teorijski rad. Osnovana je 26. marta (7. aprila) 1887. godine, zajedno sa Meteorološkom opservatorijom, a osnivač i njen prvi Upravnik bio je Milan Nedeljković.

Godine 1891. izgrađena je namenska zgrada na Malom Vračaru za Astronomsku i meteorološku opservatoriju pri Velikoj školi, u kojoj su se nalazile prostorije za rad i instrumenti. Opservatorija je ubrzo postala Glavna meteorološka stanica odakle se rukovodilo meteorološkom mrežom na prostoru Srbije.

Pod rukovodstvom novog Upravnika Vojislava V. Miškovića započeta je na Velikom Vračaru izgradnja nove savremene Opservatorije po projektu češkog arhitekte Jana Dubovija u modernističkom stilu, čiji će radovi biti uspešno okončani 1932. godine. Brdo Veliki Vračar narod će potom zbog Opservatorije nazvati Zvezdarnicom, po kome će novo gradsko naselje i opština dobiti ime Zvezdara. Ovo je ujedno predstavljalo i najveće ulaganje u nauku u prvoj polovini 20. veka na ovim prostorima. U to doba, saradnik opservatorije a kasnije i njen direktor je bio jedan od najvećih naučnika u svetu, u 20. veku, profesor i akademik Milutin Milanković. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.