NavMenu

Koliko kiseonika proizvode beogradske šume? - Grad Beograd naručuje studiju o potencijalu Košutnjaka i Zvezdarske šume

Izvor: eKapija Ponedeljak, 08.06.2026. 12:18
Komentari
Podeli
Košutnjak (Foto: I.S./eKapija)Košutnjak
Grad Beograd pokrenuo je javnu nabavku za izradu studije "Procena kiseoničkog potencijala u ekosistemima u urbanim sredinama", čija je procenjena vrednost 8,6 miliona dinara, a cilj istraživanja je detaljna analiza uloge urbanih šuma u poboljšanju kvaliteta vazduha u prestonici.

Studija će se fokusirati na dva ključna zelena područja Beograda – Košutnjak i Zvezdarska šuma – gde će biti sprovedena terenska i laboratorijska istraživanja sa ciljem procene njihovog kapaciteta za proizvodnju kiseonika, apsorpciju zagađujućih materija i doprinos kvalitetu vazduha.

Planirano je da se analiziraju dominantne biljne vrste i njihov fiziološki potencijal kroz niz merenja, uključujući intenzitet fotosinteze, sadržaj hlorofila i flavonoida, stomatalnu provodljivost, kao i intercelularnu koncentraciju CO₂. Na osnovu dobijenih podataka biće izračunata proizvodnja kiseonika po stablu i jedinici površine, uz poređenje sa prosečnim dnevnim potrebama čoveka.

Jedan od ključnih ciljeva istraživanja je identifikacija lokacija sa najvećim "kiseoničkim potencijalom", kao i izrada preporuka za upravljanje i očuvanje urbanih šuma, uključujući mogućnost njihovog proglašenja "vazdušnim banjama" Beograda.

U okviru projekta biće formirana i baza podataka o stanju urbanih zelenih površina, uz rangiranje lokacija prema njihovoj ekološkoj funkciji.

Rok za realizaciju studije je 330 dana od dana zaključenja ugovora, a izvođač je u obavezi da dostavi periodične izveštaje, završnu studiju u štampanom i digitalnom obliku, kao i prateću prezentaciju.

Rok za podnošenje prijava je do 15. juna, a detaljnije pogledajte OVDE.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Brdo i kraj oko njega, prostor sve do Vukovog spomenika, koji je u Beogradu danas poznat kao Zvezdara, do početka 30-ih godina 20. veka zvao se Istočni Vračar. Zbog svog položaja kralj Petar I Karađorđević, planirao je da na mestu gde je smeštena opservatorija, sagradi sebi dvor, ali su ga vojni stratezi odgovorili od te namere, pošto sa mirijevske strane brda, u podnožju protiče reka Dunav, pa bi zbog toga dvor bio laka meta za austrijske topovnjače koje su plovile Dunavom. Međutim, 1932. godine je na vrhu brda, na delu Istočnog Vračara kojim se prostirao Laudanov šanac, izgrađena Astronomska Opservatorija. Narodni izraz za opservatoriju je zvezdarnica, ili zvezdara, tako da je ubrzo i kraj prozvan Zvezdara, dok se prethodni naziv zadržao samo za kraj s druge strane Bulevara kralja Aleksandra.

Sa pošumljavanjem Zvezdare krenulo se 1933. posle izgradnje Astronomske opservatorije 1932, kada je počelo uređivanje parka i zasađivanje zelenila. Pošumljavanje ovog terena preduzeto je, između ostalog, i zbog zaštite Beograda od košave. Najveći broj stabala šume posađen je u periodu od 1948—1950. godine u velikim akcijama pionira i mladih gorana, pošto je u blizini opservatorije osnovan Institut Mihajlo Pupin. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.