NavMenu

Američki fond zainteresovan za investicije u Arenu - Renoviranje bi moglo da košta i do 40 mil EUR

Izvor: Sport klub Ponedeljak, 08.06.2026. 08:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Ilustracija
Da je Beogradska arena kojim slučajem onaj čuveni Folksvagenov 1,9 TDI iz golfa "četvorke", do danas bi mu bila neophodna "generalka", naročito ako je neredovno održavan.

Ne mali, ne veliki servis, ne zamena zupčastog kaiša, već generalna popravka motora. A to, znate i sami, znači honovanje cilindara, brušenje radilice, ravnanje glave, nove klipove i karike, ležajeve, klipnjače, ventile, dihtunge, itd, itd.

Veliki je to i skup posao, a ko ga predugo odlaže – zna se – čeka ga havarija.

Za razliku od pedantnih vlasnika golfova s početka Milenijuma, koji su redovno održavali svog ljubimca, beogradska dvorana nije bila te sreće. Razne garniture gradske, pa i republičke vlasti, bile su spremne tri puta da zamene kocke na Trgu Republike ili "preoru" Karađorđevu, ali ne i da se ozbiljno pozabave oronulim hramom evropske košarke i zaboravljenom pozornicom svetskih muzičkih zvezda.

Menjala je ime, ali ne i trend propadanja, tako da je 21 godinu, deset meseci i sedam dana od nezaboravnog otvaranja utakmicom svetskih šampiona i "Drim tima" – ono kad je Bodiroga "školovao" Entonija – došla u situaciju, ne samo da postane neugledna, već i nebezbedna za posetioce.

Izjava predsednika Srbije nanela štetu pregovorima

Utoliko, tender za radove na tekućem održavanju, koji je krajem maja ove godine raspisalo preduzeće "Arena Beograd doo", bio je jedini logičan potez. Ono što nije bilo logično je da vest ide u paketu sa izjavom predsednika Srbije, prilično nenadležnog i za ovaj slučaj, u kojoj se unapred licitira i sa troškovima samog projekta.

- ‘Arena’ nam je zastarela i moraćemo sad da uložimo. Daj Bože da nađemo privatnog investitora koji će da uloži jedno 40-50 miliona evra u nju. Mora da uloži ogromne pare u ‘Arenu’ da bi ona zablistala novim sjajem - rekao je tada Aleksandar Vučić i izazvao momentalnu podelu u javnosti na one, koji njegove reči odavno ne dovode u pitanje i druge, koji su požurili da konstatuju kako je to prevelika suma.

Sport klub iz pouzdanih izvora saznaje da je zainteresovanih investitora za ozbiljno renoviranje "Beogradske arene" bilo i pre nego što je tender raspisan, pa tako i pre predsednikove izjave, ali da su nakon toga ustuknuli nezadovoljni konotacijom koju je sama ponuda dobila u javnosti i pre nego što je zvanično predstavljena.

- Radi se o jednom privatnom fondu iz Amerike koji čine i biznismeni iz Atine. Žele da zakupe ‘Arenu’ na 50 godina, zapravo da ponove ono što je sa uspehom već urađeno sa dvoranom OAKA u kojoj igra Panatinaikos. Videli ste i sami kako ona danas izgleda - kaže sagovornik Sport kluba uključen u pregovore između dve strane, koji su u ovom trenutku zastali u mestu.

- ‘Arena’ je u jako lošem stanju. I kada je otvorena, već je bila 13 godina stara, a ni u narednih 20 nije se preterano vodilo računa. Neophodno je renoviranje ‘od poda do krova’ i ta procena da je potrebno oko 40 miliona evra, koja je naišla na kritike dela javnosti, nije uopšte nerealna. Toliko je potrebno da bi Beograd ponovo imao dvoranu kao što su one u kojima igraju Panatinaikos ili Valensija - navodi isti izvor.

"Beogradska arena" građena je od 1991. do 2007. godine, iako je puštena u pogon tri godine ranije. Gradio ju je konzorcijum EPNA — Energoprojekt Visokogradnja i GP Napred, po projektu arhitekte Vlade Slavice. Cena izgradnje iznosila 70 miliona evra. Dvorana ima površinu od 48.000 metara kvadratnih, kapacitet je 18.000 "sedećih" mesta, mada taj broj može biti i veći uz različite korekcij, a tu je i 70 svečanih loža za 860 posetilaca, kao i VIP salon sa 38 mesta, uz 791 parking mesto.

Na pitanje Sport kluba da li su investitori upoznati sa problemom vezanim za krovnu konstrukciju i upozorenjem koje je pre godinu i po dana izdao "Institut za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Beogradu", dobili su odgovor:

"Ne, to niko od predstavnika vlasti tokom razgovora nije pomenuo. Kasnije se pojavila i ta izjava predsednika, koja je dovela javnost u zabludu. Ne radi se o političarima, već biznismenima iz inostranstva, a njihova jedina ‘veza’ s politikom je ta što u nekom trenutku moraju da sednu za sto sa predstavnicima vlasti i razgovaraju."

Pitali su i šta, između ostalog, njihov plan renoviranja "Arene" podrazumeva.

- I na prvo oko vidi se da su tribine ozbiljno oštećene, lože zasterele, da ‘skaj boksovi’ ne nude ni deo komfora koji bi mogli, da su toaleti demolirani i van funkcije. Kvalitet usluge u dvorani je, bez obzira da li ste na nivou 400 ili u VIP loži, ispod svakog standarda u Evropi i svetu. Međutim, problem je mnogo kompleksniji. Da bi ‘Beogradska arena’ ponovo bila na mapi najvećih muzičkih događaja na planeti, ona mora umetnicima da ponudi mnogo više u tehničkom smislu. Ne tegle svi bendovi svoje bine na turneje, kao Rolingstonsi, a ‘Arena’ u tom smislu više nema šta da ponudi tržištu - navodi sagovornik Sport kluba i dodaje:

- Investitori žele da ponove uspeh dvorane OAKA i u Beograd dovedu kako Fajnal-for Evrolige, tako i najveće muzičke zvezde današnjice. Jednostavno, hoće da dovedu vrhunski ‘entertainment’ ovde kod nas, jer vrlo dobro znaju da je reč o prestonici ovog dela Evrope i metropoli koja može mnogo više od onoga što je dobijala u godinama za nam".

"Stakleni teren u Beogradu? Apsolutno"

Da li to znači i teren u formi video bima, po ugledu na Panatinaikosov?

- Apsolutno - bio je odgovor koji su dobili, a potom i konkretan primer.

- Kritičari ove ideje, recimo, navode da renoviranje ne bi smelo da košta više od pet miliona evra, a Panatinaikos je samo stakleni teren platio toliko.

Kad već pominjemo Atinu, OAKA i Panatinaikos kao "indigo" koji bi trebalo da bude preslikan u Beogradu, evo kako je problem rešen tamo.

Vlasnik dvorane je i dalje država Grčka, OAKA nikada nije prodata Panatinaikosu, niti privatnom investitoru. Kompleks je ostao u državnom vlasništvu.

Šta je Panatinaikos dobio?

Panatinaikos je 2023. dobio koncesiju na 49 godina nad dvoranom OAKA, koja je izgrađena za potrebe Evrobasketa 1995. Da, otvorena je "onim" trijumfom Jugoslavije.

Klub je tako postao jedini operater objekta i preuzeo upravljanje dvoranom. Pre toga je Panatinaikos bio zakupac koji je plaćao korišćenje hale, a nakon ugovora dobio je pravo da upravlja objektom gotovo pola veka.

Koliko je koštalo renoviranje?

Ovde postoji nekoliko različitih brojki jer se radi o više faza. Panatinaikos i Atina su i u periodu saradnje pre koncesije investirali u dvoranu, ali ako se gleda samo period nakon potpisivanja ugovora, stvari stoje ovako:

Panatinaikos je prvobitno objavio da je uloženo oko 22,9 miliona evra, a zatim je ukupna investicija porasla na oko 27,9 miliona evra kada su uključeni dodatni sadržaji, trening centar, muzej kluba i VIP zone.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Beogradska arena je građena od 1991-2007.godine, a gradio ju je konzorcijum EPNA — Energoprojekt Visokogradnja i GP Napred, po projektu Vlade Slavice. Cena izgradnje je iznosila 70 mil EUR.

Arena ima površinu od 48.000 m2. Kapacitet arene je 18.000 "sedećih" gledalaca, tu je i 70 svečanih loža, za 860 posetilaca, kao i VIP salon sa 38 mesta, uz 791 parking mesto.
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.