Crna Gora ne može da iznese nijednu privrednu granu bez strane radne snage - Godišnje zaposlimo 500 radnika iz Meksika, Kube i Kolumbije

Crna Gora ne može da iznese ne samo turističku sezonu, nego nijednu privrednu granu bez strane radne snage, kazao je u razgovoru za portal RTV Podgorica Danilo Niković, vlasnik agencije Regrut, koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika u Crnoj Gori.

Niković ističe da je njegova matična kompanija Milenial Consulting devet godina regrutovala domaće kadrove za srednji i top menadžment, te da se problem nedostatka radnika odavno osjeća i među visokoobrazovanim profilima.

- Gotovo da nemamo mašinskih inženjera. Već i na pozicijama srednjeg i top menadžmenta vidi se veliki nedostatak kadrova, a u pojedinim branšama taj problem je posebno izražen - kaže Niković.

Zbog toga je prije tri godine osnovana agencija Regrut, specijalizovana za uvoz radne snage iz Latinske Amerike. Fokus je prvenstveno na Meksiku, gdje je kompanija otvorila i svoju kancelariju.

- Pokušali smo da odgovorimo na veliki nedostatak radne snage na niskokvalifikovanim i srednjekvalifikovanim pozicijama. Danas ozbiljan deficit postoji praktično svuda – u proizvodnji, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i građevinarstvu - navodi on.

Prema njegovim riječima, najteža situacija je u proizvodnim djelatnostima.

- Najveći nedostatak radnika je u proizvodnji, bilo da govorimo o metalnoj industriji, proizvodnji hrane ili mesnih prerađevina. Paralelno s tim, ogroman deficit postoji i u ugostiteljstvu - od hotela do restorana i kafića - ističe Niković.

Dok su prethodnih godina značajan dio stranih radnika činili prvenstveno radnici iz regiona, kao i državljani Turske u posljednjih deceniju, danas ponovo dominiraju radnici iz regiona - Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.

Niković kaže da agencija Regrut godišnje dovede oko 500 radnika iz Meksika, Kolumbije i sa Kube.

- To nijesu veliki brojevi, ali pokazuju koliko je tržištu potrebna dodatna radna snaga - ističe.

Niković ističe da su komplikovane procedure za izdavanje radnih dozvola, koje, kako tvrdi, stvaraju velike troškove poslodavcima.

- Crna Gora još nije dovoljno digitalizovana da prihvata digitalne sertifikate i apostile. Konstantno se traže dodatne ovjere dokumenata, a neke ambasade koje ih izdaju nalaze se u Srbiji, Mađarskoj ili Italiji. Možete zamisliti koliko vremena treba da dokument ode tamo, dobije pečat i vrati se nazad - objašnjava on.

Nakon čega procedura u Crnoj Gori traje dodatnih 30 dana.

- Moram reći da smo tu ekstremno neefikasni. Predložili smo MUP-u da se za radnu dozvolu može aplicirati prije dolaska radnika u Crnu Goru. Danas od trenutka kada radnik stigne do momenta kada dobije dozvolu može da prođe i mjesec i po - ističe Niković

To, dodaje, direktno pogađa poslodavce.

- Po našem zakonu niko ne može da počne da radi bez radne dozvole, a poslodavac za to vrijeme mora da plaća smještaj i hranu. To su ogromni troškovi koji nastaju isključivo zato što je država spora i neefikasna - ističe sagovornik Gradskog portala.

Jedna od najčešćih zabluda, smatra Niković, jeste da poslodavci angažuju strance kako bi uštedjeli novac.

- Ljudi često imaju pogrešnu percepciju da zapošljavamo strance zato što su jeftiniji. Ne da nijesu jeftiniji, nego su u nekim slučajevima i skuplji - ističe Niković.

Glavni razlog je dodatni trošak smještaja, hrane i administracije za stranog radnika.

- Mi zapošljavamo strance isključivo zato što nemamo domaćih radnika. To je jedini razlog. Južnoamerikanci koje dovodimo ne dolaze za manje od 900 eura. Kada tome dodate smještaj i ostale troškove, dobijate platu koju bi prihvatio bilo koji domaći radnik - ističe Niković.

Niković smatra da će problem postajati sve ozbiljniji kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji. Kada građani Crne Gore budu mogli slobodno da rade širom Evropske unije, država će morati sistemski i strateški da odgovori na pitanje nedostatka radne snage. Dodatni izazov za našu zemlju predstavlja blizina Hrvatske.

- Hrvatska je velika turistička zemlja sa ogromnom obalom i velikim brojem hotela. Sve ono što imamo slobodne radne snage u regionu, Hrvatska će povući jer je konkurentna po zaradama. Iluzorno je očekivati da Crna Gora bez stranih radnika može da zatvori sezonu - ili bilo koji mjesec u godini - kaže Niković.

Kao dugoročno rješenje, Niković vidi korjenitu reformu obrazovnog sistema u Crnoj Gori.

- Mi nemamo ozbiljne kulinarske škole i škole ugostiteljstva, ali zato svake godine generišemo hiljade pravnika i ekonomista koji su realno mnogo manje potrebni našoj ekonomiji. Potrebna je ozbiljna reforma obrazovanja. Ako danas krenemo u promjene, rezultate ćemo vidjeti tek za deset godina. Problem je što, nažalost, nijesam siguran da se kod nas razmišlja strateški deset godina unaprijed - ističe Niković.

Dodaje da bi smanjenje administracije moglo da oslobodi značajan broj radnika za privredu.

- Kada bi se broj zaposlenih u javnom sektoru prepolovio, što od nas traži Evropska unija, na tržištu rada bi se pojavilo između 30.000 i 40.000 ljudi koje bi trebalo prekvalifikovati za zanimanja koja su neophodna privredi. Da li je to realno? Iskreno, mislim da nije. To je u ovom trenutku više utopija - kaže Niković.

Na kraju poručuje da je neophodno podsticati zapošljavanje domaćih radnika i stvarati uslove za povratak dijaspore.

- Siguran sam da je cilj svakog čovjeka koji je otišao iz Crne Gore da se jednog dana vrati i živi dostojanstveno u svojoj državi. Ali da bismo to postigli, moramo krenuti od škola. Tehnologija se promijenila, tržište rada se promijenilo, a naš obrazovni sistem je ostao u mjestu - zaključio je Niković.