NavMenu

Predstoji rekonstrukcija i revitalizacija Bajrakli džamije

Izvor: eKapija Sreda, 03.06.2026. 11:56
Komentari
Podeli
(Foto: I.S./eKapija)
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je rešenje kojim se Islamskoj zajednici Srbije kao investitoru odobrava rekonstrukcija i restauracija Bajrakli džamije u Gospodar Jevremovoj ulici u Beogradu.

Reč je o verskom objektu koji ima status kulturnog dobra.

Ukupna predračunska vrednost radova iznosi 35.300.000 dinara bez PDV-a.

Kako se navodi u izvorima o istorijatu ovog verskog zdanja u centru Beograda, od nekadašnjih više od 60 džamija i brojnih manjih islamskih bogomolja mesdžida, Bajrakli džamija jedini je sačuvani i aktivni objekat islamske verske arhitekture u Beogradu. Nalazi se na padini prema Dunavu, u blizini raskršća sa ulicom Kralja Petra. Nekada je dominirala u ambijentu pretežno niskih prizemnih kuća prometne trgovačke i zanatlijske četvrti
beogradske varoši Zejreka.

Od otomanskog putopisca Evlije Čelebije sačuvani su opisi Beograda 17. veka u kojima je slikovito dočaran izgled grada u periodu turske vladavine, sa raznolikim objektima islamske arhitekture. Bajrakli džamiju su u drugoj polovini
19. veka opisivali istoričari i putopisci Konstantin Jireček, Đuzepe Barbanti Brodano, kao i arheolog i etnolog
Feliks Kanic. Pretpostavlja se da je današnja Bajrakli džamija izgrađena na mestu starijeg mesdžida, najverovatnije u drugoj polovini 17. veka, kao zadužbina turskog vladara sultana Sulejmana II (1687–1691). Prema nekadašnjim obnoviteljima, prvobitno je bila Čohadži-hadži Alijina i kasnije Husein-ćehajina džamija, dok je današnji naziv dobila krajem 18. ili početkom 19. veka.

Zbog starine, retkosti, očuvanosti izvorne namene, kao i reprezentativnosti verske arhitekture i islamske kulture, Bajrakli džamija stavljena je pod zaštitu države kao spomenik kulture, a 1979. proglašena je za kulturno dobro od velikog značaja.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Bajrakli džamija je sagrađena oko 1575. godine, kao jedna od 273 džamije i mesdžida (posebne islamske bogomolje), koliko ih je u tursko doba bilo u Beogradu (Putopisi Evlije Čelebije).[1] Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. Bajrakli džamija je jednoprostorna građevina sa kupolom i minaretom. U vreme austrijske vladavine (1717—1739) pretvorena je u katoličku crkvu (kada je i srušen najveći broj beogradskih džamija).

Po povratku Turaka, ponovo je postala džamija. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnog turskog zapovednika Ali-paše, obnovio je bogomolju 1741. godine, pa se neko vreme zvala Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija. Krajem 18. veka nazvana je Bajrakli-džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama. Posle obnove u 19. veku, koju su preduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.