Od njive do trpeze - Ratari očekuju dobar rod a kupci niže cene
(Foto: monticello/shutterstock.com)
Na putu od njive do trpeze u cenu hrane ugrađuju se i sve skuplji energenti, mineralna đubriva kao i nepoštene trgovačke prakse odnosno nepošten otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda.
Kako bi izbegla nerealne skokove cena hrane a time i ukupne inflacije, država je donela set od tri trgovinska zakona.
Sistemski će pratiti cene ne samo osnovnih životnih namirnica već i cene đubriva, semena i hemijskih sredstava za zaštitu bilja.
Dekanka Ekonomskog fakulteta u Beogradu, profesorka Žaklina Stojanović kaže za RTS da bi Zakon mogao da utiče na stabilizaciju cena u biljnoj i stočarskoj proizvodnji ali da krajnju reč ipak ima razvoj geopolitičkih događaja.
Indeksi Svetske organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO ukazuju na to da će cene hrane u svetu nastaviti da rastu. Ne tako naglo kao 2022. godine ali će svakako cene ići uzlaznom putanjom.
(Foto: wavebreakmedia/shutterstock)
Profesorka Žaklina Stojanović kaže za RTS da u strukturi troškova za proizvodnju pšenice na primer, 20 do 40 % troškova odlazi na đubriva a još 10 do 20 odsto na energente.
- Vidite koliko ta grupa troškova ima veliki uticaj. Međutim, povećanje tih cena ne ide jedan na jedan sa cenom pšenice. U najgorem trenutku kada je cena đubriva otišla za dva do 3 puta na gore, cena pšenice na svetskom tržištu je porasla za 20 do 30 %. Dakle porast cena pšenice možemo očekivati ukoliko dođe do dramatičnijeg poremaćaja na tržištu inputa - objašnjava profesorka Stojanović.
Ona napominje da cene hrane u Srbiji imaju značajan uticaj na ukupnu ekonomiju odnosno inflaciju ali i da značajno utiču na životni standard građana iz najnižih dohodovnih grupa.
- To možemo posredno da zaključimo na osnovu ankete o potrošnji domaćinstava. Ako imamo u vidu podatak da više od trećine dohotka domaćinstva ide na hranu, vi ćete zaključiti koliki je taj uticaj. Mi govorimo uvek o proseku, ali mnogo je jasnija slika kada krenete u analizu po decilima. Vi ćete videti da je ogroman broj potrošača u Srbiji direktno pogođen cenama hrane i da je njima svaki dinar važan - kaže profesorka Stojanović.
(Foto: Shutterstock.com/Julien Tromeur)
- Te mere uvedene su u avgustu, septembru. One su direktno imale za cilj da u tom trenutku stave pod kontrolu rast cena na malo. Stopa inflacije je sa 4,9 smanjena na nešto manje od 3 % što je odličan rezultat na bazi te primenjene mere. Kada se pogleda ukupna monetarna politika, mi smo u granici održivih ciljeva u pogledu stope inflacije koja je trenutno na 3,3 % - kaže prof. Stojanović.
Ona smatra da je ta mera povoljna sa aspekta ekonomije kao celine međutim kada pogledate pojedinačne kategorije proizvoda, kada posmatramo ovu našu kategoriju - hranu i bezalkoholna pića, videćete da je na primer u periodu decembar - april dakle u poslednja 4 meseca zabeležen rast cena za 2,4 %.
- Ako uđete u pojedinačne podkategorije videćete da je pozicija daleko iznad po rastu cena. Konkretno sveže voće i povrće poskupelo je za 18 % i to svi mi vidimo preko naših novčanika - kaže profesorka Stojanović.
Tagovi:
Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija
FAO
Žaklina Stojanović
hrana
cene
inflacija
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora