Green Deal turizam: Između Vršačkih planina, Belocrkvanskih jezera i Deliblatskog peska
Deliblatska peščara (Foto: Shutterstock/MarkoV87)
Najveći problem regiona jeste što se taj prostor i dalje posmatra kroz administrativne granice umesto kao jedinstvena razvojna celina. Vršac razvija svoju turističku priču. Bela Crkva svoju. Alibunar i Deliblatski pesak ostaju u posebnom okviru. Plandište funkcioniše gotovo odvojeno, iako poseduje ozbiljan potencijal lovnog i ruralnog turizma.
Savremeni turista ne traži administrativnu mapu. Traži iskustvo. Razvoj jugoistočnog Banata ne bi smeo da bude zasnovan na izolovanim projektima i kratkotrajnim manifestacijama, već na povezivanju čitavog regiona u jedinstven eko-turistički prostor.
Vršac može postati administrativni, logistički i vinski centar regiona. Grad već ima urbanu infrastrukturu, vinsku tradiciju, planinski reljef i blizinu Rumunije kao veliku razvojnu prednost. Bela Crkva poseduje prirodni kapital koji je retkost u ovom delu Evrope. Jezera, vodeni turizam, kamping sadržaji i vikend ponuda mogli bi postati deo mnogo šire regionalne turističke priče.
Alibunar i Deliblatski pesak otvaraju prostor za razvoj ekološkog, edukativnog i outdoor turizma, dok Plandište kroz lovni turizam, prirodu i ruralna domaćinstva može privući specifičan profil domaćih i stranih gostiju. Dunav, kanal DTD, Nera i Karaš dodatno otvaraju mogućnost razvoja nautičkog turizma, ribolova, kajak ruta, biciklističkih koridora i povezivanja sa evropskim zelenim i rečnim turističkim mrežama.
Velika razvojna prednost regiona je i njegova geografska povezanost.
Od Vršca do Bele Crkve kao i do Deliblatskog peska, Alibunara ili Plandišta stiže se za oko pola sata. Geografska blizina sama po sebi nije dovoljna ako region nema kvalitetnu infrastrukturu koja će povezati njegove turističke kapacitete u funkcionalnu celinu. Bez boljih puteva, signalizacije, biciklističkih koridora i modernijih regionalnih veza između Vršca, Bele Crkve, Alibunara, Plandišta i Deliblatskog peska, svaka razvojna vizija lako može ostati samo dobra ideja na papiru.
Blizina Temišvara predstavlja posebnu razvojnu šansu. Grad sa snažnim ekonomskim rastom i velikim brojem turista nalazi se neposredno uz jugoistočni Banat. Region može postati prirodna vikend destinacija za rumunske goste koji traže mir, prirodu i autentično iskustvo van velikih urbanih centara. Na naše restorane, poput Etno kuće Dinar ili De Ferro Brasil, već su naviknuti.
Dodatnu težinu celoj razvojnoj priči daje i činjenica da se Bela Crkva, delovi Alibunara i Kovina, zajedno sa turističkim kapacitetima Vršca, sve češće pominju kao prostor od posebnog strateškog značaja za razvoj turizma. Istovremeno, Vršačko jezero i Vršački breg uvršteni su među klimatska mesta od nacionalnog značaja, čime je potvrđen potencijal regiona za razvoj održivog, zdravstvenog i eko-turizma.
Ideja razvoja zdravstvenog i wellness turizma u Vršcu nije bez osnova. Riklijaneri su još krajem 19. veka Vršački breg predstavljali kao prostor sa lekovitim klimatskim svojstvima, razvijajući koncept boravka u prirodi, vazdušnih kupanja i života u skladu sa prirodnim okruženjem. Dodatni potencijal regiona leži i u termalnim i mineralnim vodama koje se vezuju za ostatke nekadašnjeg Panonskog mora, što dodatno otvara mogućnost razvoja zdravstvenog, wellness i banjskog turizma.
U vremenu evropskog Green Deal turizma, najveći razvojni potencijal jugoistočnog Banata možda upravo leži u prostoru koji neće biti pretvoren u masovnu urbanizaciju. Južni Banat ne treba da se takmiči sa najurbanizovanijim turističkim centrima Srbije u količini betona, apartmana i kvadrata, već u očuvanoj prirodi, miru i netaknutim hektarima koji upravo takvi i treba da ostanu.
Najveća opasnost za region nije nedostatak potencijala. Najveća opasnost su nepovezani projekti, lokalne sujete i odsustvo zajedničke razvojne strategije. Jugoistočni Banat već poseduje ono što savremeni evropski turizam danas najviše traži: prirodu, prostor, autentičnost i kvalitet života. Upravo u tome leži njegova najveća razvojna šansa.
Ne u masovnom turizmu i nekontrolisanoj betonizaciji, već u prirodi dostupnoj običnom čoveku.
Fotografije:
Opis:
Vidi sve
Tagovi:
Belocrkvanska jezera
Nera
Karaš
Južni Banat
Green Deal turizam
kanal Dunav Tisa Dunav
Investicije na lokaciji:
2013.
Komentari
Vaš komentar
Šta vredno posetiti/videti u okolini?
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora