Nacionalna MEGA studija mapirala optimalne lokacije za razvoj OIE u Crnoj Gori - Kapacitet preko 16 GW i više sigurnosti za investitore

Crna Gora raspolaže značajnim resursima za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), pa je samo na lokacijama sa minimalnim konfliktom i visokim razvojnim potencijalom identifikovan kapacitet od skoro 16 GW za solarne i oko 650 MW za vjetroeletrane. Dodatni potencijal predstavljaju brownfield lokacije - napuštene i nedovoljno iskorišćene industrijske zone i deponije, na kojima je moguće razviti oko 346 MW solarnih kapaciteta. Interesovanje investitora za OIE postoji, čemu svjedoče i izdati urbanističko-tehnički uslovi za oko 7.000 MW. Ipak, većina projekata još nije realizovana zbog ograničenih podataka o mrežnim kapacitetima i osjetljivosti prostora, što je usporilo finansiranje.

Ovo je u razgovoru za eKapiju kazao Andrija Krivokapić iz nevladine organizacije Eko-tim, koja je, u saradnji sa The Nature Conservancy pokrenula izradu nacionalne studije MEGA, čiji cilj je bio da identifikuje, odnosno mapira koje su to niskokonfliktne lokacije u Crnoj Gori pogodne za razvoj solarnih i vjetroelektrana.

Ova studija na nivou države prepoznaje područja koja, pored energetskog potencijala, imaju minimalan negativan uticaj na prirodu, prostor, lokalne zajednice i infrastrukturu. Samim tim, njeni rezultati mogu biti značajan alat kako za donosioce odluka i planere prostora, tako i za investitore koji se nerijetko suočavaju sa otporom građana kada već krenu u investiciju, što značajno usporava, a nerijetko i potpuno blokira razvoj projekata.

Prema riječima Krivokapića, nalazi nacionalne studije MEGA, pokazali su da u Crnoj Gori postoji značajan broj lokacija koje, osim dobrog razvojnog potencijala za razvoj projekata solarne i vjetroenergije, imaju i minimalne rizike za pojavu konflikata sa prirodnim vrijednostima, lokalnim zajednicama, infrastrukturom i drugim namjenama prostora.

- Ukoliko se za ovu priliku poslužimo jezikom brojeva, rezultati ukazuju na značajan potencijal, gdje je samo na lokacijama sa minimalnim konfliktom i visokim razvojnim potencijalom, identifikovan kapacitet od 15.630 MW, ili skoro 16 GW, za razvoj manjih i većih solarnih elektrana, dok je procijenjeni kapacitet za razvoj vjetroelektrana oko 650 MW.

Kako navodi, ključni benefit MEGA studije ogleda se u tome što se sa usmjeravanjem investicija u OIE ka optimalnim lokacijama postiže očuvanje prirodnih vrijednosti i drugih važnih atributa prostora.

- Drugim riječima, podstiče se privredni razvoj uz očuvanja prostora. Budući da su lokacije odabrane kako bi rizik konflikta svele na minimum, za očekivati je da će proces ishodovanja dozvola u tim područjima izazvati manje otpora od strane javnosti – kaže Krivokapić.

Na pitanje kako će se rezultati MEGA studije konkretno primjenjivati u javnim politikama, odgovara da u organizacijama Eko-tim i TNC njenu primjenu vide u više politika, počevši od prostornih i energetskih, pa sve do politika zaštite životne sredine.

- Ipak, ostaje da se vidi na koji način će rezultati biti integrisani, i to je nešto na čemu ćemo graditi naš budući rad - dodaje.

Kako identifikovani potencijal solarne i vjetroenergije u crnoj Gori iznosi preko 16 GW, sagovornik eKapije smatra da integracija ovako velikog kapaciteta u elektroenergetski sistem Crne Gore trenutno nije realna.

- Nije realna kako zbog trenutnih energetskih potreba Crne Gore, koje su višestruko manje od identifikovanog potencijala, tako i zbog tehničkih ograničenja, naročito ograničenih kapaciteta prenosne i distributivne mreže. Ipak, određeni dio tog potencijala mogao bi se postepeno integrisati bez ugrožavanja stabilnosti sistema - navodi Krivokapić.

Ukazuje da je, pored tehničkog aspekta, neophodno unaprijediti i regulatorni i institucionalni okvir kako bi se u narednom periodu stvorili uslovi za priključenje novih OIE kapaciteta. U tom smislu, ističe, ključni preduslovi uključuju:

• korišćenje rezultata studije kao osnove za definisanje zona ubrzanog razvoja OIE;
• korišćenje izrađenih mapa prilikom određivanja lokacija za razvoj OIE u nacionalnim i lokalnim planskim dokumentima;
• korišćenje izrađenih mapa za planiranje optimizacije i razvoja prenosne i distributivne mreže;
• korišćenje izrađenih mapa prilikom raspisivanja aukcija za dodjelu tržišne premije za proizvodnju električne energije iz OIE;
• korišćenje izrađenih mapa za prioritizaciju projekata sa niskim potencijalom za konflikt sa prirodnim i društvenim vrijednostima.

U okviru Mega studije mapirane su i brownfield lokacije koje takođe kriju značajan i nedovoljno iskorišten potencijal, a čijim bi se aktiviranjem smanjio pritisak na netaknutu prirodu. Prema riječima Krivokapića, brownfieldi, odnosno već prenamijenjena i nedovoljno korištena ili napuštena područja, poput deponija i bivših industrijskih lokacija, široko su prepoznata kao naročito pogodna za razvoj obnovljivih izvora energije.

- Prije svega, njihovim korišćenjem u ove svrhe izbjegava se prenamjena vrijednih prirodnih ili poljoprivrednih površina u građevinske zone. Dodatna prednost ovih područja jeste to što često već posjeduju neophodnu mrežnu i putnu infrastrukturu za razvoj OIE projekata. Upravo iz tog razloga, direktive Evropske unije prepoznaju brownfield lokacije kao prioritetne za razvoj ove vrste projekata - kaže naš sagovornik, dodajući da je na osnovu dostupnih podataka u trenutku izrade MEGA studije, izvršena procjena potencijala za razvoj solarnih elektrana na brownfield područjima.

- Mapirane su niskokonfliktne lokacije sa visokim i srednjim razvojnim potencijalom, na kojima je moguće razvijati projekte solarne energije ukupnog kapaciteta od oko 346 MW – ističe Krivokapić, napominjući da prilikom procjene izvodljivosti nijesu razmatrane vjetroelektrane, zbog njihovih prostornih zahtjeva.

Na pitanje o narednim koracima, Krivokapić odgovara da su oni usmjereni na praktičnu primjenu mapa koje su proizvod MEGA studije, s fokusom na investitore i donosioce odluka.

- Optimalni prostori za razvoj solarnih i vjetroenergetskih projekata, identifikovani studijom, treba da posluže kao osnova za definisanje zona ubrzanog razvoja OIE, u skladu sa odredbama evropske Direktive o obnovljivim izvorima energije. Crna Gora će kroz proces pristupa Evropskoj uniji, kao i kroz članstvo u Evropskoj Zajednici, biti u obavezi da transponuje ovu Direktivu kroz svoj legislativni okvir, propisivanjem jasnih procedura za definisanje navedenih zona i optimizaciju procesa izdavanja dozvola – navodi Krivokapić.

Takođe, dodaje, optimalne, niskokonfliktne lokacije treba da budu prepoznate kroz lokalne prostorne planove, čime bi se uveo red u proces energetskog razvoja i pružila veća sigurnost investitorima u pogledu realizacije projekata.

- Za projektni tim MEGA-e, saradnja sa državnim institucijama nadležnim za planiranje energetskog razvoja u Crnoj Gori, ostaje ključni zadatak, kako bi se razvoj OIE usmjerio tamo gdje je on ekonomski isplativ, društveno prihvatljiv i dugoročno održiv.

Na pitanje o investicionom potencijalu za razvoj OIE, Krivokapić kaže da je on ogroman, ali i nedovoljno iskorišten. Jedan od razloga upravo je i nedovoljno informacija koje su imali investitori prilikom ulaska u projekte, što je rezultiralo njihovim usporavanjem.

- Iako postoji interes investitora, izražen kroz veliki broj izdatih urbanističko-tehničkih uslova (oko 7.000 MW), do sada nije došlo do realizacije većine planiranih projekata. Ovo iz razloga što je nivo informacija koje su imali dosadašnji investitori (u pogledu kapaciteta mreže, osjetljivosti područja sa aspekta prirodnih, kulturnih i društevno-ekonomskih vrijednosti), bio veoma ograničen, što je dovelo do zastoja u finansiranju takvih projekata – ističe Krivokapić.

Uvidi iz MEGA studije mogli bi to da promijene.

- MEGA studija upravo teži da prevaziđe nedostatke "business as usual" modela i da sagleda ne samo resursni potencijal, već i sve druge faktore koji su relevantni za planiranje jednog projekta (zakonska ograničenja, blizina putne infrastrukture, udaljenost i kapacitet mreže, udaljenost od potrošačkih centara, ekološki faktori, kulturne vrijednosti, pejzažni uticaji, blizina naselja, druge namjene prostora poput poljoprivrede, turizma, šumarstva itd). Njeni rezultati će pomoći svim budućim investitorima da bolje procijene gdje treba da usmjere svoju investiciju, kako bi izbjegli zastoje u realizaciji projekata i uvećanje investicionih troškova - poručuje naš sagovornik.

Kako ističe, da bi Crna Gora privukla ozbiljne investitore, potrebna su jasnija i efikasnija pravila, ubrzane procedure u zonama s niskim konfliktima i značajno ulaganje u mrežu.

- Takođe, dodatni podsticaji države, poput aukcija, mogu dodatno osnažiti investicioni potencijal, stvaranjem investicione sigurnosti i predvidivosti.

Govoreći o izazovima u razvoju projekata iz oblasti OIE, Krivokapić navodi da dominiraju prostorna ograničenja.

- Gradnja solarnih i vjetroelektrana zahtijeva značajne površine koje su često u konfliktu s postojećim namjenama prostora poput života u naseljima, očuvanja biodiverziteta, prirodnih resursa i kulturnih vrijednosti, obavljanja ekonomskih aktivnosti poput poljoprivrede i turizma itd. MEGA studija pokazuje da prelazak na obnovljive izvore energije ne mora biti suprotstavljen očuvanju prostora ako se primijeni pametno planiranje i korišćenje kvalitetnih podataka.

S obzirom na to da život ljudi u velikoj mjeri zavisi od načina na koji se prostor koristi, tokom procesa izrade studije, organizovane su javne konsultacije u nekoliko crnogorskih opština, korišćenjem PPGIS alata.

- Ovaj alat omogućio je građanima da na mapi označe lokacije koje su važne za lokalnu zajednicu i daju opis vrijednosti. Cilj ovakvog pristupa je davanje glasa građanima u najranijoj fazi energetskog planiranja, koji će omogućiti usmjeravanje razvoja ka onim lokacijama koje imaju podršku građana, čime se smanjuju rizici od kašnjenja i otkazivanja projekata - pojašnjava naš sagovornik.

Na pitanje da li postojeća prenosna i distributivna mreža u Crnoj Gori može podržati integraciju ovako velikog kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i u kojoj mjeri bi ograničenja mreže mogla predstavljati prepreku za realizaciju ovih projekata, Krivokapić ističe da intencija studije nije realizacija cjelokupnog identifikovanog potencijala, niti ga trenutni kapacitet mreže može podržati.

- Upravo zbog toga što je kapacitet mreže prepoznat kao jedna od glavnih prepreka prelaska na zelenu energiju, studija ga uzima u obzir kao jedan od ključnih kriterijuma procjene energetskog potencijala, kako bi lokacije identifikovane kao optimalne, imale mogućnost priključenja na mrežu. Uprkos tome, činjenica je da svako povećanje proizvodnih kapaciteta mijenja stanje na mreži - stoga je studiju potrebno periodično prilagođavati promjenama na terenu - navodi.

Na kraju, dodaje, ključno je da razvoj mreže prati razvoj proizvodnih kapaciteta.

- Rezultati studije mogu značajno doprinijeti ovom zahtjevnom procesu, pružanjem korisnih informacija o tome gdje je takav razvoj neophodan, s obzirom na prepoznati niskokonfliktni potencijal – zaključuje Andrija Krivokapić u razgovoru za eKapiju.