Šumadijski Borač bio je važno srednjovekovno uporište - Centar trgovine, vere i politike
Borački krš čuvar istorije (Foto: Aleksandar Parezanović)
A onda shvatite da stojite na tlu koje pamti više nego što biste mogli i da zamislite.
Više stanovnika nego London
Takav je Borač, šumadijsko selo koje danas deluje mirno, gotovo zaboravljeno, ali je nekada bilo jedno od najvažnijih uporišta srednjovekovne Srbije.
Borač poznat po prelepim pejzažima (Foto: Aleksandar Parezanović)
Na njenom vrhu nalaze se ostaci grada koji je, prema predanjima i pojedinim istorijskim tumačenjima, imao više stanovnika nego tadašnji London.
Danas to zvuči gotovo neverovatno, ali kada pogledate strateški položaj i tragove života, jasno je zašto je baš ovde kucalo srce jednog moćnog centra.
U vreme despota Stefana Lazarevića, Borač nije bio samo tvrđava. Bio je grad sa jasno uređenim slojevima društva, gornji deo rezervisan za vlastelu, srednji za vojsku i činovnike, a donji za narod.
Bio je mesto trgovine, vere i politike. Upravo ovde je potpisan sporazum sa Dubrovčanima koji je otvorio vrata slobodnoj trgovini i dodatno učvrstio značaj ovog grada na mapi Balkana.
Grad na steni bio vojno i duhovno sedište (Foto: Aleksandar Parezanović)
Možda je to samo priča, ali svaka legenda ima svoje uporište u stvarnosti.
Neosvojiva tvrđava za velike sile
Nije slučajno što su se oko Borača otimale velike sile tog vremena. Njegova nadmorska visina i nepristupačnost činile su ga gotovo neosvojivim.
Crkva Svetog Arhangela Gavrila u srcu sela (Foto: Goran Parezanović)
U srcu sela i danas stoji crkva Svetog Arhangela Gavrila iz 1359. godine, čiji ikonopis prikazuje svete ratnike, kao simbol naroda koji je vekovima branio ovaj kraj.
Posebnu priču nosi i staro groblje podno krša. Na prostoru od pola hektara nalazi se nekoliko stotina kamenih spomenika, stećaka neobičnog oblika, poznatih kao "kapačari".
Njihovi vrhovi, simboli i nekadašnje boje svedoče o vremenu kada je smrt imala svoju estetiku, a život duboko ukorenjene običaje.
Boračko staro groblje čuva nekoliko stitina stećaka (Foto: Aleksandar Parezanović)
Pad pod Osmanlije 1438. godine označio je kraj jedne epohe. Ipak, zanimljivo je da osvajači nikada nisu u potpunosti iskoristili ovaj grad.
Kao da je Borač ostao veran samo onima koji su ga gradili.
Danas, među stenama vulkanskog porekla i ostacima zidina, Borač ne izgleda kao mesto koje je nekada bilo centar sveta.
Ali možda je baš u tome njegova snaga, što ne pokušava da impresionira, već da podseti.
Da je istorija često skrivena tamo gde je najmanje očekujemo.
U blizini:
Fotografije:
Info sa lokala:
Knić
Komentari
Vaš komentar
Šta vredno posetiti/videti u okolini?
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora