Nuklearni proboj u Indiji: biće struje od domaćeg torijuma
Ilustracija (Foto: PIxabay.com/wostemme)
Događaj su pozdravili najviši državni zvaničnici, uključujući premijera Narendru Modija, koji je ovaj uspeh nazvao "odlučujućim korakom" ka dugoročnoj energetskoj bezbednosti zemlje. Projektovan od strane Istraživačkog centra Indira Gandi (IGCAR), reaktor je građen od 2004. godine, a kašnjenja u završetku bila su uzrokovana rešavanjem pionirskih tehnoloških izazova specifičnih za ovu vrstu postrojenja.
Kako radi oplodni reaktor ("breeder"): reaktor koji stvara više goriva nego što troši
Za razliku od klasičnih reaktora, PFBR koristi mešano oksidno gorivo (MOX) od uranijuma i plutonijuma, okruženo "omotačem" od "plodnog" uranijuma-238. Kroz apsorpciju neutrona, ovaj uranijum se pretvara u fisilni plutonijum-239 čime se dobija gorivo koje se dalje može koristiti. Time reaktor bukvalno "oplođuje" (breeds) novo gorivo tokom rada, generišući više goriva nego što potroši. Genralni dizajn se smatra pripremom za korišćenje torijuma jer je za korišćenje torijuma neophodan brzi oplodni reaktor jer torijum sam po sebi nije fisilan, pa je neophodno transmutirati ga u fisilni uranijum 233.
Indijska strategija je jedinstvena u svetu i sastoji se od tri precizno definisane faze:
Tehnološki suverenitet iznad svega
Indija veoma ozbiljno fokus stavlja na veliku nauku i zatvoren ciklus. Indija ima ograničene rezerve uranijuma (u stvari, praktično ih i nema), ali poseduje neke od najvećih zaliha torijuma na planeti. Ova tehnologija im omogućava da izvuku daleko više energije iz resursa nego što bi to mogli standardnim reaktorima. Činjenica da je izgradnja trajala preko 20 godina pokazuje koliko su brzi breeder reaktori inženjerski zahtevni. Međutim, Indija ne odustaje jer je cilj dostići 100 gigavata nuklearnog kapaciteta do 2047. Godine.
Nuklearna perspektiva dodaje da i pored hajpa oko torijumskog ciklusa, ostaju ozbiljni inžinjerski izazovi. Prvo – izgradnja torijumskog ciklusa će biti strahovito težak inžinjerski poduhvat. Sa druge, torijumski rektori imaju nužno lošiju neutronsku ekonomiju od uranijumskih jer si im, laički rečeno, do fisionog događaja potrebna dva neutrona (jedan za transmutaciju i jedan za fisiju), dok klasičnim je reaktorima potreban jedan – i nema tehnološkog metoda kojim se ova prepreka može zaobići. Ali, sa druge strane, torijuma u zemljinoj kori ima daleko više od uranijuma, pa se ova manja efikasnost donekle i potire.Ali svakako, ovaj uspeh Indije je podsetnik da nuklearna energija nije samo rešenje za dekarbonizaciju, već ključni alat za nacionalni suverenitet zemalja koje žele da se oslobode uvoza fosilnih goriva i uranijuma.
Tagovi:
Istraživački centar Indira Gandi
Vlada Indije
Kalpakam
indijski brzi nuklearni reaktor
PFBR
oplodni reaktor
torijum
energetski suverenitet
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora