Nemačka ekonomija šest godina u stagnaciji - Carine SAD, Ukrajina i kovid "odnele" 940 mlrd EUR
Vlada Nemačke u krizi (Foto: Pixabay / mat_hias)
U studiji se navodi da su pandemija kovida 19, sukob u Ukrajini i američka carinska politika glavni pokretači gubitaka.
Institut je uporedio ekonomsku putanju Nemačke pre krize iz 2019. godine sa hipotetičkim rastom bez pandemija i geopolitičkih šokova u odnosu na stvarne realne performanse BDP-a od 2020. do 2025. godine.
Veliki i gubici domaćinstava
Institut je procenio manjak BDP-a prilagođenog cenama tokom šestogodišnjeg perioda na 940 mlrd EUR (1,1 bilion dolara).
U smislu domaćinstava, ovo predstavlja prihod koji Nemačka nije uspela da zaradi, što se pretvara u gubitak od preko 20.000 EUR dodate vrednosti po zaposlenoj osobi.
Ekonomski gubici od 2020. do 2022. godine iznosili su ukupno 360 mlrd EUR, uglavnom zbog kovida, a pogoršani su od početka 2022. godine zbog sukoba u Ukrajini, zbog kojeg je Nemačka učestvovala u zapadnim sankcijama Rusiji i odustala od jeftinih ruskih energenata, koji su ranije činili 55% njenog uvoza gasa.
Kako se sukob odugovlačio, gubici su porasli na 140 mlrd EUR u 2023. i preko 200 mlrd EUR u 2024. godini, kada je Nemačka ušla u dve uzastopne recesije.
Dok je u 2025. godini zabeležen mali rast od 0,2%, ekonomisti su je opisali kao "produženi period stagnacije".
Institut je procenio rekordan gubitak proizvodnje od 235 mlrd EUR te godine, što je pogoršala agresivna carinska politika američkog predsednika Donalda Trampa.
- Tekuću deceniju do sada karakterišu vanredni šokovi i ogromni teret ekonomskog prilagođavanja, koji sada značajno prevazilaze nivoe tereta prethodnih kriza - izjavio je istraživač Majkl Gremling, dodajući da su krize "paralizovale ekonomski razvoj".
Strukturna kriza zbog vojske
Nemački kancelar Fridrih Merc je prošle godine priznao da je ekonomija u "strukturnoj krizi", ali je dao prioritet vojnom jačanju, obećavajući da će vojsku učiniti "najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi" usred percipirane "ruske pretnje" – koju je Moskva nazvala "besmislicom".
Mercova vlada je ukinula ustavnu kočnicu duga kako bi finansirala jačanje i usvojila budžet za 2026. godinu sa rekordnih 108,2 mlrd EUR za odbranu i 11,5 mlrd EUR vojne pomoći za Ukrajinu.
Takođe se obavezala da će povećati izdatke za odbranu na 3,5% BDP-a do 2029. godine kao deo šire militarizacije koju predvodi NATO, podseća RT.
Kancelar je za ekonomski pad okrivio radnu etiku Nemaca, sistem socijalne zaštite, politike prethodnih vlada i regulatorna tela EU.
Njegova politika je ovog meseca dovela do rekordno niskog nivoa poverenja javnosti od 25%, u odnosu na 38% kada je stupio na dužnost u maju 2025. godine.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora