NavMenu

Nemačka ekonomija šest godina u stagnaciji - Carine SAD, Ukrajina i kovid "odnele" 940 mlrd EUR

Izvor: RT Balkan Ponedeljak, 09.02.2026. 09:05
Komentari
Podeli
Vlada Nemačke u krizi (Foto: Pixabay / mat_hias)Vlada Nemačke u krizi
Nemačka je izgubila više od bilion dolara BDP-a u poslednjih šest godina, jer su uzastopne krize gurnule ekonomiju u dugotrajnu stagnaciju, prema podacima Nemačkog ekonomskog instituta.

U studiji se navodi da su pandemija kovida 19, sukob u Ukrajini i američka carinska politika glavni pokretači gubitaka.

Institut je uporedio ekonomsku putanju Nemačke pre krize iz 2019. godine sa hipotetičkim rastom bez pandemija i geopolitičkih šokova u odnosu na stvarne realne performanse BDP-a od 2020. do 2025. godine.


Veliki i gubici domaćinstava

Institut je procenio manjak BDP-a prilagođenog cenama tokom šestogodišnjeg perioda na 940 mlrd EUR (1,1 bilion dolara).

U smislu domaćinstava, ovo predstavlja prihod koji Nemačka nije uspela da zaradi, što se pretvara u gubitak od preko 20.000 EUR dodate vrednosti po zaposlenoj osobi.

Ekonomski gubici od 2020. do 2022. godine iznosili su ukupno 360 mlrd EUR, uglavnom zbog kovida, a pogoršani su od početka 2022. godine zbog sukoba u Ukrajini, zbog kojeg je Nemačka učestvovala u zapadnim sankcijama Rusiji i odustala od jeftinih ruskih energenata, koji su ranije činili 55% njenog uvoza gasa.

Kako se sukob odugovlačio, gubici su porasli na 140 mlrd EUR u 2023. i preko 200 mlrd EUR u 2024. godini, kada je Nemačka ušla u dve uzastopne recesije.

Dok je u 2025. godini zabeležen mali rast od 0,2%, ekonomisti su je opisali kao "produženi period stagnacije".

Institut je procenio rekordan gubitak proizvodnje od 235 mlrd EUR te godine, što je pogoršala agresivna carinska politika američkog predsednika Donalda Trampa.

- Tekuću deceniju do sada karakterišu vanredni šokovi i ogromni teret ekonomskog prilagođavanja, koji sada značajno prevazilaze nivoe tereta prethodnih kriza - izjavio je istraživač Majkl Gremling, dodajući da su krize "paralizovale ekonomski razvoj".


Strukturna kriza zbog vojske

Nemački kancelar Fridrih Merc je prošle godine priznao da je ekonomija u "strukturnoj krizi", ali je dao prioritet vojnom jačanju, obećavajući da će vojsku učiniti "najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi" usred percipirane "ruske pretnje" – koju je Moskva nazvala "besmislicom".

Mercova vlada je ukinula ustavnu kočnicu duga kako bi finansirala jačanje i usvojila budžet za 2026. godinu sa rekordnih 108,2 mlrd EUR za odbranu i 11,5 mlrd EUR vojne pomoći za Ukrajinu.

Takođe se obavezala da će povećati izdatke za odbranu na 3,5% BDP-a do 2029. godine kao deo šire militarizacije koju predvodi NATO, podseća RT.

Kancelar je za ekonomski pad okrivio radnu etiku Nemaca, sistem socijalne zaštite, politike prethodnih vlada i regulatorna tela EU.

Njegova politika je ovog meseca dovela do rekordno niskog nivoa poverenja javnosti od 25%, u odnosu na 38% kada je stupio na dužnost u maju 2025. godine.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.