U Srbiji neki penzioneri mesečno prime 230.000 dinara - Najvećem broju prihod jedva premaši 50.000 dinara
(Foto: Unsplash/Ray S)
Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), u Srbiji trenutno prima penziju nešto više od 1,65 miliona građana.
Većina oko republičkog proseka
Većina penzionera - oko 59% - ima mesečna primanja do visine prosečne penzije, koja iznosi nešto više od 50.000 dinara.
Najniža zakonska penzija, nakon poslednjih usklađivanja početkom 2026. godine, iznosi 31.092 dinara za penzionere iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, dok je najniža poljoprivredna penzija oko 24.443 dinara.
Uprkos tim korekcijama, najnižu penziju u Srbiji prima više od 300.000 penzionera, što čini značajan deo ukupne penzionerske populacije.
U toj grupi dominiraju poljoprivredni penzioneri, ali i veliki broj bivših zaposlenih sa niskim zaradama ili nepunim radnim stažom, zbog čega su njihova primanja često ispod granice rizika od siromaštva.
Na drugom kraju nalazi se mali broj penzionera sa najvišim primanjima.
Uprkos tim korekcijama, najnižu penziju u Srbiji prima više od 300.000 penzionera, što čini značajan deo ukupne penzionerske populacije.
U toj grupi dominiraju poljoprivredni penzioneri, ali i veliki broj bivših zaposlenih sa niskim zaradama ili nepunim radnim stažom, zbog čega su njihova primanja često ispod granice rizika od siromaštva.
Na drugom kraju nalazi se mali broj penzionera sa najvišim primanjima.
Prema podacima Fonda PIO, svega 72 osobe u Srbiji ostvaruju maksimalnu penziju od 230.145 dinara mesečno, dok penzije veće od 100.000 dinara prima oko 5,2% penzionera.
Duboke nejednakosti
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar penzionog sistema.
Iako bi visina penzije, u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplata doprinosa, zakon propisuje jasna ograničenja.
Zakon o PIO predviđa da lični koeficijent za obračun penzije ne može biti viši od 3,8, dok se u obzir uzima najviše 45 godina staža.
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar penzionog sistema.
Iako bi visina penzije, u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplata doprinosa, zakon propisuje jasna ograničenja.
Zakon o PIO predviđa da lični koeficijent za obračun penzije ne može biti viši od 3,8, dok se u obzir uzima najviše 45 godina staža.
Zbog toga je najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78. Zakona o PIO, ne može preći 286.368,57 dinara mesečno, bez obzira na visinu uplata tokom radnog veka.
Fond PIO ovakva ograničenja obrazlaže potrebom da se očuva održivost i stabilnost penzijskog sistema, dok kritičari i deo korisnika upozoravaju da takav model ne uvažava u potpunosti individualne doprinose i realna očekivanja onih koji su decenijama uplaćivali najviše iznose.
Fond PIO ovakva ograničenja obrazlaže potrebom da se očuva održivost i stabilnost penzijskog sistema, dok kritičari i deo korisnika upozoravaju da takav model ne uvažava u potpunosti individualne doprinose i realna očekivanja onih koji su decenijama uplaćivali najviše iznose.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora