Zakon o bezbednosti na radu u primeni od 1. januara 2026. - Veća prava zaposlenih i propisi bliži EU
Izvor: Biznis.rs
Četvrtak, 18.12.2025.
08:43
Četvrtak, 18.12.2025.
08:43
(Foto: Josue Isai Ramos Figueroa/unsplash)
Advokat Nevena Petrović ocenjuje da izmenjeni zakon predstavlja jednu od najznačajnijih reformi u oblasti radnog prava u poslednjih nekoliko godina, jer se njime domaći propisi dodatno približavaju standardima Evropske unije.
Prema njenim rečima, fokus zakona pomeren je sa reagovanja na posledice ka prevenciji rizika, uz jasnije definisane obaveze poslodavaca i veća prava zaposlenih.
Obuke za radnike i kazne za poslodavce
Neispunjavanje obaveza propisanih zakonom može imati ozbiljne finansijske posledice. Za poslodavca – pravno lice koje ne osigura zaposlene za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti – predviđena je novčana kazna u rasponu od milion do milion i po dinara.
Preduzetnici će za isti prekršaj biti kažnjeni iznosima od 200.000 do 400.000 dinara, dok su za direktore i druga odgovorna lica, kao i za poslodavce koji su fizička lica, propisane kazne od 30.000 do 150.000 dinara.
Jedna od važnijih novina odnosi se na rad od kuće i rad na daljinu, koji do sada nisu bili precizno uređeni, što je u praksi često dovodilo do pravne nesigurnosti.
Novi zakon sada propisuje da su poslodavci dužni da obezbede bezbedne i zdrave uslove rada i u ovim oblicima angažovanja zaposlenih.
- Poslodavac je obavezan da donese akt o proceni rizika i za rad od kuće, kao i da omogući zaposlenima da učestvuju u tom procesu - objašnjava Petrović, dodajući da se time odgovornost za bezbednost rada širi i van tradicionalnog radnog okruženja.
Zakonom su predviđene periodične obuke iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, sa posebnim akcentom na korišćenje lične zaštitne opreme i pravilno postupanje u rizičnim situacijama.
Za poslove sa povećanim rizikom obuke su obavezne jednom godišnje, dok se za ostala radna mesta sprovode na svake tri godine. Dodatne obuke propisane su i u slučajevima teških, smrtnih ili kolektivnih povreda na radu.
Obavezni lekarski pregledi
Novine se odnose i na lekarske preglede zaposlenih. Pregledi moraju biti prilagođeni konkretnim rizicima radnog mesta, a troškove u potpunosti snosi poslodavac.
(Foto: Pixabay / u_p66g98oss8)
Uz prethodne, periodične i kontrolne preglede, uvedeni su i ciljani pregledi, a zaposleni ima pravo da na sopstveni zahtev bude upućen na lekarski pregled najmanje jednom u pet godina.
Uz osnovni zakon donet je i čitav niz podzakonskih akata koji detaljnije razrađuju obaveze poslodavaca. Među njima su pravilnici o proceni rizika, ispitivanju opreme i instalacija, stručnim ispitima, kao i o izgledu službene odeće inspektora rada.
Upravo primena tih pravilnika u praksi izaziva najviše nedoumica, što je uočeno i na stručnim skupovima i konferencijama posvećenim ovoj oblasti.
Stručnjaci Saveta stranih investitora (FIC) u Beloj knjizi preporuka za 2025. godinu isitču da se na raznim skupovima, organizovanim povodom teme novih propisa o bezbednosti na radu, moglo čuti da poslodavci najčešće imaju dileme oko kategoričkog određivanja radnih mesta sa povećanim rizikom, poput upravljanja vozilima i sredstvima unutrašnjeg transporta, izdavanja dozvola za rad, kao i učestalosti periodičnih lekarskih pregleda za zaposlene koji upravljaju vozilima.
Rad od kuće i rad na daljinu
Kao preostale probleme stručnjaci u Beloj knjizi izdvajaju nedovoljno jasno uređenje rada od kuće i rada na daljinu.
(Foto: Vitaly Gariev on Unsplash)
To poslodavcima daje veću fleksibilnost, ali istovremeno stvara pravnu nesigurnost i potrebu za jasnijim smernicama.
- Poseban izazov predstavlja kontrola bezbednosti i zdravlja na radu u prostoru koji nije pod neposrednom kontrolom poslodavca, imajući u vidu ustavno pravo na nepovredivost stana. Zbog toga je neophodno precizno definisati minimalne obaveze u vezi sa uslovima rada, procenom rizika i preventivnim merama, uz veću odgovornost i aktivno učešće zaposlenih, naročito kod rada sa čestim promenama lokacije ili iz inostranstva - navode analitičari.
Dodatne nejasnoće postoje i u vezi sa povredama na radu u ovim okolnostima, jer poslodavci nemaju neposredan uvid u mesto povrede, što otežava utvrđivanje činjenica.
Ukazuje se i na potrebu za posebnim pravilima prijavljivanja takvih povreda, kao i jasnim definisanjem šta se u slučaju rada od kuće smatra radnim mestom – da li samo deo stana u kojem se obavlja posao ili i druge prostorije.
Tagovi:
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
FIC
Nevena Petrović
poslodavac
povrede na radu
zaštita na radu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora