Nova studija otkriva: Balkanci nezadovoljni platom a Holanđani najsrećniji
(Foto: Shutterstock/Pressmaster)
Holandski administrativni i sektori podrške imaju najmanju stopu žalbi na platu, samo 14,5%, potom slede radnici u komunalnim službama (poput inženjera, električara, vodoinstalatera i zaposlenih u upravljanju otpadom) sa 17%, a zatim državni službenici sa 23%.
To pokazuje veliko istraživanje HR kompanije SD Worx, koje je obuhvatilo 16.000 radnika u 16 evropskih zemalja i 15 sektora.
Međutim, to se ne može reći za sve oblasti. Zdravstveni radnici u Sloveniji prednjače po nezadovoljstvu (74,7%), zatim radnici u ugostiteljstvu u Nemačkoj (73,0%) i zaposleni u obrazovanju u Švedskoj (72,7%).
Prilike u zemljama EU
Ukupno, 49% radnika u Evropi kaže da su potplaćeni. Ali kada se isto pitanje postavi poslodavcima - 64% njih tvrdi da nude fer plate.
Zaposleni na Balkanu najnezadovoljniji su u Evropi - većina Slovenaca (60%), Srba (59%) i Hrvata (58%) smatra da ne zarađuje onoliko koliko zaslužuje.
S druge strane, radnici u Belgiji i Holandiji su najzadovoljniji, sa više od 60% onih koji smatraju da su adekvatno plaćeni.
Na trećem mestu su Rumuni (58%), a slede ih Britanci, 57% njih veruje da zarađuju dovoljno.
Ipak, poslodavci u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj smatraju da su mnogo velikodušniji nego što zaposleni misle, razlika u percepciji prelazi 20 procentnih poena, najveća u celom istraživanju.
Po sektorima, najnezadovoljniji su zaposleni u zdravstvu (56,5%), obrazovanju (54%) i proizvodnji (51%). Najniža stopa pritužbi dolazi iz finansija, građevine i administrativnih službi, sve ispod 45%.
(Foto: Stokkete/shutterstock.com)
Iznenađujuće, Finska ima najveći jaz u zadovoljstvu platom između muškaraca i žena,14 %, zatim Norveška (12,4), Hrvatska (11) i Francuska (8,8).
U skoro svim zemljama žene prijavljuju veće nezadovoljstvo, osim u Španiji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji, gde više muškaraca nego žena smatra da su nefer plaćeni (iako su razlike manje).
U Nemačkoj se percepcija ne poklapa sa stvarnim podacima. Iako su muškarci i žene podjednako zadovoljni (53,8% prema 54,4%), zemlja ima četvrti najveći rodni jaz u platama u Evropi, 17,6% prema Eurostat-u.
Hrvatska takođe odskače, iako je treća po percepciji rodne nejednakosti, stvarni jaz je jedan od najnižih u Evropi: 7,4%.
Za Finsku se percepcija poklapa sa realnošću, nezadovoljstvo žena odražava stvarni jaz, sedmi najveći u EU (16,8%).
Isto važi i za Norvešku.
Poslodavci ne deluju naročito motivisani da rešavaju rodnu razliku u platama. U Finskoj, na primer, samo četvrtina poslodavaca priznaje postojanje problema, dok evropski prosek iznosi tek 35%, prema SD Worx-u.
Poboljšanje "raznolikosti, jednakosti i inkluzije" nije među prioritetima, nalazi se tek na 15. mestu među najvažnijim HR izazovima.
Kao top prioritete navode: dobrobit radnika, zadržavanje i smanjenje fluktuacije kadra, zapošljavanje, angažovanost zaposlenih, kompenzacije i benefiti, hibridni rad, interna komunikacija i transparentnost.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora