NavMenu

Dani katalonskog filma u Beogradu - Priče o ljubavi i čežnji u Kinoteci

Izvor: eKapija Ponedeljak, 20.10.2025. 14:08
Komentari
Podeli
(Foto: Kinoteka)
Na programu predstojećih Dana katalonskog filma, koji se održavaju u sali Kinoteke, nalaze se naslovi koji na različite načine istražuju emocije i ljubavne odnose: od razigrane romantične komedije suptilno nadahnute
čuvenom legendom, do nežne drame koja promišlja teme usamljenosti i čežnje.

Poseban kuriozitet programa DKF 2025 je da nijedan film nije do sada prikazivan u Srbiji, pa je ovo jedinstvena prilika da se pogledaju.

Debitantsko ostvarenje Rose Verges, "Bum Bum" (1990) inspirisano legendom o Tristanu i Izoldi, na šarmatnan i duhovit način spaja odjek mita sa dinamikom moderne svakodnevice.

Svež i autentičan ton filma rezultirao je velikim uspehom kod publike i kritike. Pored komercijalnog uspeha, autorka je dobila brojna priznanja i nagrade, među kojima i nagradu Goya za najboljeg reditelja debitanta, tri nacionalne nagrade za kinematografiju generaliteta Katalonije, Fotogramas de plata i druge.

Kada im se životi ukrste u neobičnim okolnostima, za dvoje mladih započinje priča puna nesporazuma, neizvesnosti i nežnih trenutaka - sve to uz dozu katalonskog duha i specifičnog humora.

Mladić i devojka, razočarani u ljubav, slučajno dospevaju pod dejstvo napitka koji deluje kao ljubavni eliksir. Pod njegovim uticajem počinju da se traže, ne uviđajući da su sve vreme bili mnogo bliže nego što misle.

U glavnim ulogama: Viktor Lazlo, Sergi Mateu, Fernando Guillen Cuervo.

Film je na programu u petak, 24. oktobra u 20.30h, a traje 92 minuta.

(Foto: Kinoteka)
Film "Stvari koje ti nikad nisam rekla" rediteljke Isabel Coixet (1996), dobitnice više od 60 nagrada, prikazuje se 25. oktobra, u 20.30h i traje 93 minuta.

"Sve može da se dogodi", čuje se na samom početku ove tihe, melanholične priče. Uvodna rečenica se ne odnosi samo na novi početak ili šansu, već podrazumeva i neželjene rastanke, izolaciju, i neizgovorene misli ućutkane rutinom svakodnevice.

Introspektivan, emotivan film Isabel Coixet otvara prostor za razmišljanje o nedoumicama, unutrašnjim procesima i mogućnostima koje se ne koriste.

U Sjedinjenim Američkim Državama, volonter na telefonskoj liniji za pomoć oseti privlačnost prema korisnici servisa, koja pati zbog raskida veze.

Oboje su usamljeni, o čemu govore snimci devojke namenjeni bivšem dečku. Autentična atmosfera malog grada u Americi naglašava apsurd emotivnih veza, gde ono najvažnije ostaje neizgovoreno - naizgled, ljudi su blizu, ali tako daleko.

"Ako postoji nešto posebno postignuto u ovom tako kompaktnom, promišljenom i briljantnom filmu, to je čudna hemija, suptilna kombinacija dramatičnih i svakodnevnih elemenata, lakoće i humora, konceptualne gustine i izuzetne jednostavnosti u inscenaciji.

Govori o onome o čemu govore svi veliki filmovi majstora koji se s poštovanjem i željom za znanjem približavaju odnosima između muškaraca i žena.

Ali, takođe govori o usamljenosti, neuzvraćenoj ljubavi, odsustvu, praznini i apsurdu svakodnevnice", smatra Mirito Toreiro

Uloge tumače Lili Taylor, Andrew McCarthy, Debi Mazar, Alexis Arquette.




Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Državni audiovizuelni arhiv Srbije – Jugoslovenska kinoteka je centralna ustanova zaštite kulturnih dobara filmskog i ostalog audiovizuelnog nasleđa u Srbiji.

Jugoslovensku kinoteku osnovao je 1949. godine Komitet za kinematografiju tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Dokument o osnivanju potpisali su Vladislav Ribnikar, predsednik Komiteta za kinematografiju i Josip Broz Tito, predsednik Vlade FNRJ.

Organizacione temelje postavio je Milenko Karanović, prvi direktor Kinoteke, koji je tu funkciju obavljao od 1949. do 1954. godine. Arhiv Kinoteke u Košutnjaku započeo je rad sa svega dve stotine nesređenih kutija nitratnih filmova pronađenih u bunkerima u Tašmajdanskoj pećini. Uz poklone građana, otkupe, preuzimanje novih kopija od domaćih producenata i razmenu s inostranim arhivima, fond je brzo rastao i u narednim decenijama Jugoslovenska kinoteka postaće jedan od najznačajnijih filmskih arhiva u svetu.

Početkom 1955. direktor Kinoteke postaje reditelj Vladimir Pogačić, koji na njenom čelu ostaje sve do 1981. godine.

Blago Arhiva bilo je ugroženo u NATO bombardovanju, ali je tadašnja generacija zaposlenih u Kinoteci, s direktorom Radoslavom Zelenovićem na čelu, uspela da ga sačuva. Slavni reditelj Bernardo Bertoluči uputio je u proleće 1999. godine apel za spas Kinoteke „koja čuva ključna sećanja na ovaj vek”, kao i njegov kolega Teo Angelopulos.

Nova upravna zgrada Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici, u renoviranom zdanju, zvanično je otvorena 2011. godine, a za publiku, posle opremanja i useljenja, 2014. godine. U prelepom enterijeru nalaze se bioskopske sale, stalna muzejska postavka, biblioteka i direkcija Kinoteke. Ova zgrada, sagrađena polovinom 19. veka, u kojoj je bila smeštena Beogradska opština, predstavlja spomenik kulture pod zaštitom države. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.