Standardizacija i brendiranje autohtonih proizvoda u BiH: Tradicija uz pečat kvaliteta

Bosna i Hercegovina raspolaže bogatim nasljeđem autohtonih prehrambenih proizvoda, ali njihov puni potencijal tek treba da bude iskorišćen.

Bosna i Hercegovina ima 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnom nivou, a jedan je već zaštićen na evropskom tržištu, što je izuzetan broj za jednu malu zemlju, poručeno je na panelu posvećenom standardizaciji i brendiranju autohtonih prehrambenih proizvoda, održanom na konferenciji povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane.

Stručnjaci i proizvođači saglasni su da je zaštita ključna za očuvanje tradicije i povećanje prodaje.

Raditi na kvalitetu lokalne hrane

Šef Odjeljenja za sertifikaciju i označavanje hrane u Agenciji za bezbjednost hrane BiH, Dragan Brenjo, istakao je da se mora raditi na kvalitetu lokalne hrane koja je odoljela zubu vremena, kako bi se budućim generacijama ostavila u boljem stanju nego što je zatečena.

-Trenutno imamo 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnom nivou, jedan zaštićen i dva u procesu zaštite na evropskom nivou. Imamo jasne planove kako da dalje postupamo-rekao je Brenjo.

On je objasnio da zaštita predstavlja dio intelektualne svojine, pri čemu proizvođači moraju ispuniti uslove propisane Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode. Postoje dvije vrste oznaka: oznake geografskog porijekla (koje vezuju proizvod za određeno područje, recepturu i tehnologiju) i oznaka garantovani tradicionalni specijalitet (koja nije vezana za geografsko područje, već za sirovine i recepte).


Da bi proces zaštite bio uspješno okončan, ključna je sertifikacija. Mersida Musabegović, direktorka "Organske kontrole", navela je da njihovo tijelo stupa na scenu kada Agencija za bezbjednost hrane odobri specifikaciju.

-Od 20 odobrenih specifikacija, mi smo izradili devet kontrolnih planova. Međutim, svi proizvođači za koje smo izradili planove nisu završili postupak sertifikacije, što po meni nije dobro iz prostog razloga jer se sa potvrdom tek završava proces-upozorila je Musabegović.

Kontrolni planovi su izrađeni za Livanjski sir, Visočku pečenicu, Nevesinjski i Fojnički krompir, Sarajevski ćevap/ćevapčiće, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, Krajiški omač i Krajišku trahanu.

Broj proizvođača koji su prošli kroz grupnu sertifikaciju nije mali – ukupno 91. Najveći broj je iz Hercegovine za maslinovo ulje (57), zatim Visočka pečenica i Sarajevski ćevap ("Petica"), Nevesinjski i Fojnički krompir, Krajiška trahana i Krajiški omač, Gatački kajmak.

-Oni koji su spremni da im dolazi treća strana pored redovne inspekcije su za svaku pohvalu - istakla je Musabegović.

Prepoznatljivost i marketing

Da je zaštita isplativa, najbolje potvrđuje iskustvo Edina Babića, predsjednika Udruženja mesoprerađivača visočke pečenice i sudžuke i nadaleko priznatog proizvođača tradicionalne suhomesnate delicije.


Naglasio je i moć društvenih mreža u marketingu, uz ključnu poruku: "Iza svega toga mora da stoji kvalitet."

Predstavnik Udruženja poljoprivrednika i stočara "Karaula – Vlašić", koje radi na očuvanju izvornog kvaliteta Travničkog sira, Harun Lozo, ukazao je da se u specifikaciju moraju pretočiti svi kriterijumi proizvodnje i sastojaka kako bi se očuvala tradicija.

-U proizvodnji Travničkog sira postepeno je došlo do degradacije kvaliteta – proizvođači su iz čisto privatnih razloga odlučili da stavljaju više soli, da dodaju neke sastojke koji utiču na duži rok trajanja proizvoda, što značajno umanjuje njegov kvalitet. Mi smo definisali specifikaciju proizvoda onako kako je on bio u prvobitnoj i izvornoj tradiciji njegove proizvodnje- precizirao je Lozo.

On je predložio i definisanje prepoznatljive oznake ili žiga za sve domaće proizvode.-Imali smo jednu oznaku – Kupuj 387 – i s njom se poprilično stalo. Ali to nije razlog da u budućnosti neko javno tijelo ne kreira žig koji će snažno podržati domaćeg proizvođača - zaključio je Lozo.

Konferenciju "Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost", povodom Svjetskog dana hrane, zajednički su organizovali Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine i Institut za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica (INZ).

Agencija za bezbjednost hrane BiH

Organska kontrola

Institut za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica

Udruženje mesoprerađivača visočke pečenice i sudžuke

Udruženja poljoprivrednika i stočara Karaula Vlašić

Dragan Brenjo

Svjetski dan hrane

autohtoni prehrambeni proizvodi

zaštita domaće proizvodnje

Livanjski sir

Visočka pečenica

Nevesinjski krompir

Fojnički krompir

Sarajevski ćevap Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine

Krajiški omač

Krajiška trahana

Mersida Musabegović

Edin Babić

Harun Lozo

zaštitni žig