NavMenu

Skrivena srpska planina koja pamti neolit i Kosovo polje - Ovde su se sreli hajduk Veljko i Čučuk Stana

Izvor: Blic Nedelja, 19.10.2025. 15:06
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Neraskidive veze između Sokobanje, koja se pominje kao jedno od najstarijih lečilišta u našoj zemlji i planine Ozren čine ovo područje pravom pravcatom prirodnom oazom. Istoimeni park i izletište na Ozrenu su od Sokobanje udaljeni tek nešto manje od pet kilometara, pa ih često i posećuju turisti koji u ovom lečilištu borave.

Upravo tu se nalazi i specijalna bolnica, koja nosi naziv po planini Ozren i u kojoj spas neretko pronalaze ljudi koji se bore sa različitim plućnim oboljenjima.

Nedaleko od Specijalne bolnice "Ozren" nalazi se i omanje jezero, koje je formirano na Gradašnici. Tačnije na izvorištu ove omanje reke. Posetiocima izletišta nudi se i mogućnost uživanja u različitim sportskim aktivnostima, budući da tu, pored ostalog postoje i tereni za mali fudbal i druge sportove.

Iako još uvek nije uređena da bi je znatiželjnici mogli posećivati, poznato je da Ozrenska pećina ima hodnike duge bezmalo šest stotina metara. Zanimljiv je podatak da su tokom istraživanja pet galerija i jedne dvorane ove pećine otkriveni materijalni ostaci, koji ukazuju na to da su još u doba neolita naši preci to područje naseljavali.

Nestvarna priroda Ozrena

Koliko su predeli na ovoj srpskoj planini fantastični dokazuje i to što se jedan od, po mišljenju mnogih ljubitelja prirode, možda i najlepših vodopada u celoj Srbiji baš na području te planine nalazi.

Tek oko dve stotine metara od jezerceta na Gradašnici nalazi se vodopad Ripaljka, što celokupnom području daje dodatnu dozu atraktivnosti.

(Foto: Aleksandar Parezanović)
Svetinja neobičnog naziva

I dok je mnogima prva asocijacija na Ozren ne pomenuti vodopad, već Kamen ljubavi, gde su se, prema predanju sastajali Čučuk Stana i njen voljeni, hajduk Veljko Petrović, na ovoj planini nadomak Sokobanje nalazi se i manastir posvećen Svetim Arhangelima Gavrilu i Mihailu.

Zbog narodnog predanja koje pominje Jermene kao moguće ktitore hrama, na čijim temeljima je ova crkva i izgrađena, manastir je poznat po kolokvijalnom nazivu Jermenčić. Legenda navodi da su vojnici iz Jermenije pred sam kraj 14. veka bili turski vazali, te da je trebalo da uzmu učešće u Kosovskom boju. Budući da je u pitanju hrišćanski narod i da je trebalo da se bore protiv srpske vojske, to oni odlučuju da u boju ne učestvuju, već da se povuku na teritoriju današnje Srbije.

Za nastanak ove svetinje, koju vernici mogu posetiti samo na dan 26. jula, kada se slavi spomen na Svete Arhangele Gavrila i Mihaila, kojima je i posvećena, prema drugom predanju zaslužni su monasi Sinajiti. Po tom predanju, upravo oni su bili ti koji su ovu svetinju izgradili, a koju to predanje pominje kao zadužbinu srpskog despota Stefana Lazarevića.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Ripaljka je vodopad na reci Gradašnici. Nalazi se na planini Ozren, 5 km od Sokobanje. Prvi je spomenik prirode u Jugoslaviji zaštićen zakonom iz 1948. godine. Prema navodima Jovana Cvijića, ovo je bio najviši vodopad Srbije u tadašnje vreme.

Nalazi se na nadmorskoj visini od 420 metara, a on sam visok je 17,5 metara. Tokom leta i jeseni reka Gradašnica presušuje, tako da i vodopad nestaje. Ripaljka je dobila naziv prema reči ripnuti, koja se u ovom delu Srbije koristi za pojam „skočiti”.

Interesantno je da je vodopad država uzela pod zaštitu nakon što je Bolnica na Ozrenu izradila elaborat o izgradnji hidrocentrale na ovom mestu. Ova centrala trebalo je da snabdeva strujom sanatorijum i Sokobanju, a izgradnja je počela 1947. godine. Nakon što je 1949. godine počela isporuka struje, Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti u NR Srbiji doneo je rešenje o zaštiti male i velike Ripaljke. Kako bi se „sačuvala naučna, estetska i prirodna retkost u ovim krajevima” naloženo je i da se do 1. maja 1950. godine hidrocentrala poruši i ukloni. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Sokobanja  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.