Berba tartufa u Srbiji u jeku - Koliko može od njih da se zaradi?
(Foto: Fabio Pagani/shutterstock)
Srbija je izuzetno bogata tartufima, naročito u područjima uz reke i šumama sa starijim drvećem – od Šumadije i Zapadne Srbije, preko Srema i Mačve, do Južne Bačke i Banata.Upravo sada traje sezona lova na bele tartufe, najvrednije među svim vrstama.
Srpski tartufari odavno imaju svoje prodajne kanale – deo ulova završava u Istri ili na čuvenoj pijaci tartufa u Italiji. Međutim, osim zarade za berače, tartufi predstavljaju i potencijalni izvor dodatnih prihoda za državu.Retko koji proizvod nosi toliku ekonomsku vrednost po kvadratnom metru kao tartuf. Nakon stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine 1. jula 2024. godine, otvorila se i mogućnost da se srpski beli i crni tartufi pozicioniraju kao premijum prehrambeni brend na ogromnom tržištu Azije. Da bi se to ostvarilo, neophodne su ciljane mere – od zakonske regulative i sertifikacije do ulaganja u logistiku i brendiranje.
- Kina je neprikosnovena kada su gljive u pitanju, oni su mnogo ispred celog sveta kada je ta vrsta kulture i proizvodnje u pitanju. Oni su najveći proizvođači gljiva, a pored same sirovine, oni su bogati i svim ostalim prerađevinama. Kini ne treba niko drugi na svetu što se tiče kvaliteta i količine gljiva, pa bi upravo zbog toga Srbiji mogla da se okrene Evropi ili SAD-u. Ta tržišta mogla bi da budu mnogo bolja opcija za izvoz gljiva, njihovih prerađevina, kao i tartufa – rekla je ranije za Bizportal Jelena Milošević iz Mikološko-gljivarskog saveza Srbije.
Prema podacima domaćih institucija, Srbija već ima registrovane proizvođače i prikupljače tartufa koji izvoze ili su u završnoj fazi pripreme za izvoz.Postoje firme koje se bave prikupljanjem, preradom i prodajom svežih tartufa i proizvoda od njih. Da tržište postoji, potvrđuje i sve veće prisustvo domaćih proizvođača na regionalnim manifestacijama, sajmovima i B2B skupovima, gde se sve više pažnje posvećuje srpskim premijum proizvodima.
Stručnjaci ističu da bi sledeći važan korak bio uvođenje jasnih standarda – sertifikacija kvaliteta, označavanje porekla i higijenska kontrola, kako bi uvoznici iz Kine, ali i drugih zemalja, imali poverenje u srpski proizvod.Ključna je i izgradnja brenda, kroz profesionalni marketing koji bi mogao da pozicionira "srpski tartuf" rame uz rame sa istarskim. Neophodno je i ulaganje u obuku berača, koji bi postepeno mogli da pređu u proizvodnju na mikoriziranim plantažama.
Prednost takvih plantaža ogleda se u tome što daju prve rezultate već nakon nekoliko godina, uz istovremeno očuvanje šumskog ekosistema. Ako bi se ove investicije pravilno usmerile i pratila dobra agronomska praksa, Srbija bi mogla da obezbedi stabilan izvoz tartufa u narednoj deceniji.
Zarada, pritom, nije zanemarljiva: crni tartuf slabijeg kvaliteta dostiže cenu od 50 do 100 evra po kilogramu, dok se beli, znatno ređi i cenjeniji, prodaje za 800 do 2.000 evra po kilogramu. Oni koji pronađu izuzetno retke, vrhunske primerke belog tartufa, mogu da zarade i do 5.000 evra po kilogramu.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora