NavMenu

Koliko zarađuju strani radnici u Srbiji i da li je mit da ih domaći poslodavci više zapošljavaju?

Izvor: Blic Utorak, 14.10.2025. 12:17
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)Ilustracija
Vozač autobusa iz Pakistana, konobar iz Šri Lanke - sve češća su lica svakodnevice u Srbiji. Stranci sve više popunjavaju radna mesta u građevini, ugostiteljstvu, saobraćaju i poljoprivredi.

Iako se stopa nezaposlenosti u Srbiji poslednjih deset godina prepolovila i trenutno iznosi oko 9 odsto, broj stranih radnika u zemlji u istom periodu porastao je čak 9,5 puta. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše stranih radnika angažovano je u Vojvodini, gde je njihov broj porastao čak 13,5 puta, dok je u Beogradu zabeležen rast od 10 puta.

Najzastupljeniji su u sektorima u kojima domaća radna snaga ili nije dostupna ili jednostavno nije zainteresovana - na primer, na poslovima koji podrazumevaju fizički napor, rad vikendom ili van redovnog radnog vremena.


Odakle uvozimo radnu snagu

Od 1. februara 2024. godine u Srbiji su na snazi objedinjene dozvole za boravak i rad, što je dodatno ubrzalo proces zapošljavanja stranaca. Prema procenama, u toku ove godine biće izdato oko 60.000 takvih dozvola. I dok su do sada najčešći radnici dolazili iz Azije, Pakistana, Indije, Bangladeša, Nepala, sve je više i onih koji dolaze iz afričkih zemalja.

Iako često postoji percepcija da su strani radnici jeftiniji za poslodavce, predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe da to nije nužno tačno.

- Ne može se reći da su ti radnici jeftiniji. Oni ne dolaze da rade za minimalac. Često se mora obezbediti i smeštaj, pa čak i delimična ishrana. Na kraju, poslodavcima to zna da bude i skuplje i komplikovanije - objašnjava Atanacković za Blic TV.

Ipak, poslodavci u strancima često vide pouzdanost i fleksibilnost, kako kaže Atanacković, koje ne mogu da očekuju od domaćih radnika.

- Ljudi koji dolaze iz drugih zemalja spremni su da rade i više od onoga što zakon propisuje, uključujući i rad vikendom. Mnogi od njih žele da zarade što više i šalju novac svojim porodicama. S druge strane, naši ljudi teže balansu, žele slobodne vikende, fiksno radno vreme. I to je legitimno, to je zapravo standard za koji smo se borili - kaže Atanacković.

Međutim, on upozorava i na tamniju stranu ove prakse - da strani radnici, posebno oni iz siromašnijih zemalja, često budu izloženi eksploataciji.

- Nažalost, često se krše zakoni. Poslodavci ponekad pronalaze načine da izbegnu pravila o radnom vremenu, pravima radnika i obavezama. Srbija, Crna Gora i Turska su među zemljama u kojima se radi najduže u Evropi - zaključuje Atanacković.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.